Te mau auraa i rotopu i te tane e te vahine, Te mau mana'o tauturu no te faaipoiporaa e te mau moemoea no ni'a i te ananahi

Faitoraa ta'o i muri mai

A faito i teie parau
Na Faaipoiporaa mâ -

" Aita vau i ite i hea e haamata ai...., aita vau i ite e mea nahea te reira i te tupuraa.. E mea maitai roa te mau mea atoa, mai te mea e, e manuïa maitai te reira. Aita roa vau i opua noa'e i te haamauiui i te hoê noa'e taata ".

Mai te mea e, te vai ra hoê mea ta'u e hinaaro nei ia maramarama maitai te feia apî o teie anotau, o te taa-ê-raa rahi ïa e te au ore i rotopu i te hoê auraa hou te faaipoiporaa e te hoê tane e te hoê vahine, hoê faaipoiporaa e hoê faaipoiporaa.

Ahani pai e, te vai ra te tahi te rave'a e nehenehe ai ia'u ia faaite ia ratou e mea nahea teie na mea e toru i te riroraa ei mea taa ê mau e, Noa'tu e, ua tu'ati maitai te reira i te toe'a o te, ti'amâraa e te ti'amâraa i roto i to'na iho oraraa.

Tera râ,, Ua ite au e, hoê ana'e, hoê rave'a no te ite i te taa-ê-raa huna i rotopu i teie na mea e toru, e tera ïa te fifi, Te mau mana'o tauturu no te, te e'a tei î i te ite tei roaa mai na roto i te oraraa i te oraraa.

Te paraparauraa no nia i te ao haavarevare e nafea ia faaruru i te Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa e eaha te mau oti'a no te iteraa i te auraa i rotopu i te hoê taata e o ratou o te hoê ïa tumu parau fifi roa ia paraparau atu i teie mahana, i mua iho â râ i te taurearea Mahometa.

Te ite ra outou, te taurearearaa, o te taime ïa e moemoeâ ai e e hinaaro ai te hoê taata e ite i te here e te hoê tane aore ra te hoê vahine, o vai, mai te au i to ratou mau hinaaro, e mea papû roa e, e u'aa mai te reira ei maramaramaraa aroha i te tahi e te tahi e i te raveraa i te mau peu ti'a tei î i te " peu faufau " no te faahinaaroraa te tane i te tane e te vahine.

I reira ratou e hinaaro ai i teie " parau-ti'a, E arata'i ti'a'tu te 'faaroo Momoni' i te tapa'o no te " ti'araa metua ": hoê apooraa a na metua toopiti.

Oia mau, E tia i na metua toopiti ia tairi oioi i te reira i te putuputuraa matamua e ia horoa i ta raua parau faatia i te taatiraa ma te ore e tatama'i, Te mau nota, mana'o piti, mai te mea e, te vai ra.

E i muri iho, Te mau nota, te faanahoraa i te oro'a faaipoiporaa maitai roa i roto i te arearea, Te mau ata e te mau papaa iti, " We-will-leave-no-wishes-of-our-prince(Te mau nota)-Ua riro te mau faahitiraa parau no ni'a i te horo'araa i te mau mea e tupu i roto i te oraraa o te mau taata e rave rahi, ei mau ohipa faahiahia e te faahiahia o te tupu i roto i te feruriraa o te rahiraa o te feia apî, te mau taata otahi o te hinaaro nei i te hoê oraraa oaoa no a muri a'e i roto i te faaipoiporaa.

Rahi noa'tu te anaanatae i te pae faaroo (no te ereraa i te hoê faataaraa hau atu i te maitai) te manuïa nei te feia apî i te hee atu i roto i te tahi mau Te mau nota i te tahi vahi i ni'a i te e'a, i muri iho râ, e rave ratou i te mau tatararaa o te moemoea e te tai'o-hape-raa i te mau mana'o hohonu mai teie atu taime, a tutava ai ratou i te ite e i te tatara i te mau tapa'o hanahana atoa no te " ti'amâraa " no to ratou faaipoiporaa tei haponohia mai ni'a mai.

E mea tano iho â teie moemoeâ i te pae feruriraa, e e haamata te reira i te po'ipo'i roa. Na te mau tamahine, e nehenehe te reira e haamata i te taurearearaa aore ra na mua ' ' e, e i te mau tamaroa, e mea papû roa e, e mea maitai a'e te reira i te taime a ti'a ai ratou i roto i te piti ahururaa o to ratou matahiti.

Te mea mau râ, e, E mea iti roa te mau taata otahi i teie mahana e mana'o papu to ratou e e mana'o papu to ratou, e ua tanu-papû-hia to ratou avae i ni'a i te repo. Te vai noa ra â te tahi atu mau mea, ua nava'i te oaoa no te fana'o i te hoê oraraa fatata roa, Te mau mana'o tauturu no te, te mau auraa i rotopu i te here e te tusia e te aroha, te hinaaroraa i te faaohipa i To'na mau oti'a ma te ore e uiui no ni'a i to ratou paari, Te ti'araa pĭpĭ e aore râ te ti'araa, ma te amuamu ore ia riro ana'e te reira ei mea fifi roa ia pee atu i to tatou nei tau.

Te ohipa e tupu ia haamata ana'e to ratou feruriraa i te hauti i teie mau hautiraa e o ratou i roto i taua mau matahiti apîraa ra o to ratou oraraa i reira to ratou mafatu e oto ai i te hinaaro i te oaoa i roto i te faaipoiporaa, oia hoi te oaoa ra ratou, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, A faaohipa i te faaoroma'i rahi (iStock/Thinkstockصبر) – i mua roa i te mau fifi i te pae sotiare, faatea-ê-raa i te mau peresibutero paari e te haape'ape'a, e te mau pariraa no te riroraa ei taata huru ê e te " au ore " i to ratou mau hoa e to ratou mau hoa.

Te faaohipa nei ratou i te parau ra ص bach na roto i te faaoreraa i to ratou mau hinaaro i te pae taatiraa na roto i te mau ravea i faatoroahia e Allah i roto i te haapaoraa mahometa: Te hi'o-faahou-raa i te mau papa'iraa mo'a, i mua i te taata e i te vahi taata, eiaha e amuimui atu i roto i te mau amuimuiraa totiare e e amuimui atu i te mau melo o te tane e te vahine i te tahi atu vahi: i te fare haapiiraa, te toro'a, i te fare e.g. ia haere ana'e mai te mau taea'e fetii e aore râ te mau fetii e mata'ita'i i te hoê hoho'a arearea tei faati'ahia e te mau metua e te mau 'mea ino ore', e aore râ, i roto i te mau rave'a haaparareraa sotiare tei haapararehia na roto i te mau rave'a haaparareraa sotiare o te afa'i mai i te mau hoho'a, blogs, Te mau nota, te mau rata uira, te mau hoho'a video e te tahi atu mau huru poro'i vitiviti i ni'a i to ratou apu rima na roto atu i to ratou mau poro'i, Te mau Ô Haapaeraa Maa, Te mau a'a e aore râ te mau HTCs.

Aita e feaaraa no nia i te reira: te tamataraa o te faahemaraa no te feia apî i teie mahana, i roto i te mau auraa hou te faaipoiporaa, e mea maitai roa, Te mau nota. Shaitan – to matou enemi papû – o tei fafau i to matou Rahu Nui e e haere mai oia ia matou na na pae e maha no te haavare ia matou – te hinaaro rahi nei oia i te aro i te feia apî otahi na roto i te hoê rave'a e piti rave'a: te faaohiparaa i to ratou mau oromona u'ana e te mau hiaai o te tino, apitihia e to ratou huru paruparu e te ite ore i roto i te oraraa, no te haavare ia ratou no ni'a i te mau auraa e te tane e te vahine na roto i te hoê hoho'a no te tihota, Te mau mana'o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa, Te mau " caméra " ino ore:

  1. " Eiaha e faaea i te riro ei taata parau-ti'a ore. E hoa noa tatou. Hoê tamahine e hoê tamaroa e nehenehe faatupu i te hoê auhoaraa au maitai! Eaha ïa mai te peu e e parahi tatou i te tahi vahi e e paraparau tatou e rave rahi hora te maoro? O oia to'u hoa ".
  2. " Eaha te fifi no te tautururaa ia'na/her ia hinaaro ana'e oia i te mana'o tauturu? Te rave nei au i te hoê ohipa maitai na roto i te a'oraa ia'na i roto i teie fifi ".
  3. " E nehenehe outou e haamo'e i te farii i te mau opuaraa maitai no te faaipoiporaa mai te mea e tapo'i outou i to outou hoho'a mata. Te hoho'a mata o te hoê tamahine o te auri ovahine matamua ïa no te mau opuaraa no te maitai, Te mau utuafare tei haamau-maitai-hia e te mau utuafare maitai, te mau tamaroa e ere i te mea rava'i roa. O te nehenehe te tumu rahi e tapapa ai te taata ".
  4. " Te hinaaro nei au ia ite maitai i te taata e ti'a ia'na ia ite e, eaha mau to'na huru hou a parau ai e, " e " i te aniraa. Nahea vau ia faaipoipo i te hoê taata ê roa? Eaha ïa mai te peu e aita roa ' tu tatou e tuea ra? E paraparau vau ia'na i roto i te niuniu no te tahi tau hepetoma te maoro, e e haamatau vau ia'na na mua ".
  5. " Eaha te auraa no te parau e, eita ta oe e nehenehe e aroha rima i to oe taea'e fetii ia aroha mai oia ia oe? E maamaa anei to outou? Te faariro nei oe i te reira ei vahine tahito! A faaea i te riro ei taata parau-ti'a ________ [*Api poi*]!"
  6. " Ahani e nehenehe ta'u e paraparau i to'u mau hoa vahine e to'u mau taea'e fetii ma te ore e ani i te, E nehenehe ta'u e paraparau i to'u hoa momo'ahia, oia'toa. Taa ê atu i te, to tatou Te mau mana'o tauturu no te tei roto i te parau ti'a 2 te mau ava'e. Mai te huru ra e, ua faaipoipo a'ena maua. Ua riro te mana'o e, eiaha e paraparau i to'na mau mana'o ei faateimaha roa ia'u ".

Te ite ra outou, ia au i te Quran, ia faaipoipo ana'e te hoê tane e te hoê vahine te tahi i te tahi, e riro mai ratou ei mau " taata mo'a ", te vahine ihoa râ. Te haapapuhia ra te reira na roto i te mea e te pii ra te Quran i te mau vahine faaipoipohia "ⵟקْbachbach َ ت" – te mau vahine itoito aore ra paruru i te mau vahine, e te mau tane e faaipoipo ia ratou "ⵟحْصِ ِ ي » – te feia e imi ra i te faaipoiporaa no te haapaari e aore râ no te paruru i te vahine.. eiaha e opua i te faaohipa i to'na tino no te hoê noa taime no te (Te mau mana'o tauturu no te) Te hinaaro nei au e faaru'e ia'na i te pae hopea na roto i te faataaraa. I roto i teie na parau e piti, te aa o te ta'o hoê â ïa, “حصن”, to'na auraa ra, " te mana'o papû ".

Te tumu no te aha te faaipoiporaa i riro ai ei " parururaa " e aore râ ei " ti'araa " no te hoê mahometa no te mea ïa e,, no te mea e faati'a te reira ia'na ia faatupu i to ratou mau hinaaro i te pae no te apeni ma te au maitai e te nehenehe. No reira, ia haamâhahia to ratou mau hinaaro i te pae tino, e mea ohie a'e ratou i te ohipa maitai i roto i te sotaiete ma te ore e " hamani-ino-hia " e te mau melo no te tahi atu apeni, mai te mea e, e haapa'o noa ratou i te mau oti'a o te oraraa sotiare.

Te ho'iraa i muri 10 ia 12 te mau matahiti i muri mai, E nehenehe ta'u e haapapû e, te tamataraa ia faaatea ê ia tatou i te mau auraa opanihia no te hoê taata otahi, e mea fifi roa. Te tura'i nei te faaheporaa a te mau hoa e tae noa'tu i te faaheporaa sotiare a te mau peresibutero i te feia apî ia riro ei feia " ti'aturi ore " (a tai'o i te " parau faufau to roto mai i to outou vaha ") e te itoito e te mana'o anaanatae (a tai'o i te parau " faahinaaroraa ") i roto i ta ratou mau auraa sotiare e te mau taata atoa.

No reira, i rotopu atoa i te mau utuafare e parauhia nei e, te mau utuafare maitai e te maitai i teie mahana, ua tura'ihia te feia apî eiaha e tape'a e aore râ, e hi'o i te mau oti'a, i te vahi raveraa ohipa anei e aore râ i te vahi ha'utiraa (Te mau nota); ia ahu i te ahu mai ta ratou e hinaaro e ia faaite i te mana'o maitai; ia farii i te mau tino maitai roa e te mau ahu tei tapa'ohia no te faaiteite i teie mau tino tei î i te tino; eiaha e vaiiho i te hoê ofa'i ia tomo i roto i te fare haapiiraa tuatoru tano e aore râ, i roto i te ohipa tano i roto i te taiete ti'a, noa'tu te mau mea e tupu mai.

Te mau faahitiraa parau no roto mai i te " Séminaire " i taua taime ra, mai teie te huru , " Aita vau e hinaaro e haere i te haapiiraa tuatoru no te Te mau mana'o tauturu no te I te Taa-ê-raa ", e aore râ " Aita vau e hinaaro i te rave i te ohipa i roto i te hoê toro'a o te faaohipa nei e rave rahi mau vahine ahu tano ore ", e aore râ " Te hinaaro nei au e faaipoipo i te 20raa o te matahiti ", E mea ti'a ia faaru'ehia e ia faahaehaahia te mau mana'o o te mau peresibutero; i reira teie mau aniraa no ô mai i to ratou mau huaai e pato'i-oioi-hia'i ei mau aniraa no te ti'aturiraa, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, 'Faaroo Momoni', Te mau mana'o no ni'a i te haapa'oraa faaroo i te mau mahana atoa.

Hou te- e te mau auraa i rotopu i te tane e te vahine, te vai ra ïa te mau mana'o hape o te faatupu i te mauiui

Ua riro te aau ei parahiraa no te mau hinaaro. Ia riro te hoê taata ei tîtî no to ratou mau hinaaro, te faahopearaa, o te inoino tamau ïa, te pe'ape'a e te ahoaho.

Ua paari te mau u'i i roto i na hanere matahiti i ma'iri a'e nei na roto i te amu-tamau-raa i te maa Te mau himene no te here, te mau buka aamu no nia i te here e te mau hoho'a teata cheesy e te mau hopearaa oaoa. Ua farerei o Guy e te tamahine, ite i te mau hopearaa o te umeraa, faataa i te taime no te parahi amui, penei a'e e rave atoa i te ohipa, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa e te aporaa (اَعُوذُ بِاللهِ), i muri iho a taora i te mata'i, faaroo i to ratou aau, pee i to ratou mau hinaaro, Te feia e pato'i nei, a na reira atoa mai., Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, faatupu i ta ratou mau moemoea, Te feia e farii nei, a faaite mai.(e nehenehe ta outou e tuu i roto i te mau mea atoa, te mau cliches i ô nei), e horo i ni'a i te iriatai ma te tape'a i te rima a hi'o noa ai te ao nei ma te hitimahuta e te mau hoho'a teata.

Eaha ta teie mau aamu e faaite mai nei, tei tunuhia e te mau taata papa'i e tei afa'ihia mai ia tatou na roto i te mau rave'a haaparareraa, rave, oia ho'i, e ha'uti ratou e to tatou mau hinaaro taure'are'a e e faatupu te reira i te moemoea i roto ia tatou no ni'a i te hoê here moemoeâ.

No reira, ia tapo'i ana'e te oraraa mau ia tatou i te hoho'a mata, e ite tatou e, ua faainohia tatou, Ua paruparu e ua fati i roto.

A hi'o na i te hi'oraa o "Bisma" e "Bilal" (e ere to ratou mau i'oa mau). No roto mai ratou i te mau pǔpǔ taata taa ê e te mau pǔpǔ faaroo taa ê (Te ti'aturi nei au e, e maramarama oe i te auraa o ta'u parau i ô nei). Noa'tu to'na ite (te mau hopearaa mana'o-ore-hia o te) e, ua haamata raua i te faaea amui noa i te fare haapiiraa. I te pae hopea, Ua faaite mai o Bilal i to'na mau mana'o hohonu no'na e aita i maoro roa i muri iho i te reira, ua parau oia ia'na e mai te reira atoa to'na mana'o. Ua tamau noa raua i te farerei ma te ore e faaite i to raua na metua i to raua auraa, o tei 'taatihia' i teie nei e aore râ tei " haamanahia " na roto i ta ratou mau parau no te (Te mau nota) " here ".

I te pae hopea, Ua haamata o Bisma i te haere na muri iho ia ' na i te mau taio mahana i te mau fare inuraa taofe e te mau fare tamaaraa no te fare haapiiraa, aita ana'e to'na na metua i ite. I ô nei, te hinaaro nei au e faaite atu e, noa'tu e, aita hoê a'e i pure Te mau mana'o tauturu no te (nota no te " stop-judging-them-self-self-fundo!" Te mau mana'o tauturu no te tuatapaparaa: eiaha e faahapa noa mai ia'u no to'u parauraa i te reira, E faataa atu vau i raro nei no te aha vau i faahiti ai i teie parau), e mana'o maitai to raua toopiti – no te faaipoipo.

Ua parau a'ena oia e, eita roa oia e haere i rapae i te arapaeraa no te mea e mea " viivii " i roto i to'na mata e te hoê ohipa o ta to'na utuafare " e ore roa e farii "; Te mau mana'o tauturu no te, ua hee oia i te pae hopea. To'na mau hi'o feti'a, Te mau parau haapopou no ni'a i to'na hoho'a mata, e te aau i au-tahi-maite-hia, Na roto i to'na faaiteraa i to'na here ia'na, ua otohe oia i te pae hopea.

Te mau hu'ahu'a pata paari – Ua ite au. Tera râ, te haere nei te rahiraa o te mau tamahine i te.

Te ta'umaraa i ni'a i te api parau i muri a'e i te hoê api parau no Mills-&-Boon-type nonsense o te horo'a i to ratou aau i te hoê mana'o oviri e te feruriraa oviri, e uiui noa te hoê taata e, eaha te faahopearaa Te mau nota te mau mana'o here e te mau mana'o ha'iha'i, E faatupu te reira i te aparauraa i ni'a ia ratou!

Atira noa'tu, te ohipa i tupu i muri iho e ere ïa i te mea maere: ua haamata ratou i te faaetaeta i te tino, Te faaea-noa-raa i te atea ê i te faaturi.

Ua haamata o Bisma i te tau'a ore i to'na mau hoa no te mea e mea moni roa o Bisma tane e e mea ino roa oia; e riri roa oia mai te peu e e haere oia i te mau vahi atoa e to ' na mau hoa haapiiraa, te mau tamaroa e te mau tamahine, ma te ani ore ia'na ia haere atoa mai. Ua haapii mai oia e,, oia mau, e nehenehe ta'na e haere i te mau vahi atoa ta'na e hinaaro e ta'na tamahine e ta'na mau tamaroa e rave rahi. E piti huru faatureraa i te roaraa o te tau, tera râ, mai te mea ra e, ua haapoiri te mau feti'a anaana i roto i te mata o Bisma ia'na i mua i te parau mau e te parau mau.

Noa ' tu te mau parau faahiti - pinepine - hia o tei riro mai ei mau aniraa no ǒ mai ia Bisma e tae atu ia ' na ra, ua pato'i oia i te faaite i to'na na metua no ni'a i to raua auraa, noa'tu e, e ohipa ta'na i teie nei, ua hope 21 i roto i te matahiti, e te imiraa i te hoê moni ohipa tamau.

Mai te itehia ra i roto i te rahiraa o taua mau taairaa ra, i te pae hopea, ua paaina te api matamua i te taeraa mai te hoê aniraa ia Bisma e aita to ' na mau metua e hinaaro ra e patoi. E mea na roto noa i te i muri iho e ua horo vitiviti roa o Whats-to'na i'oa no te rave i te tahi mau hi'opo'araa fifi na roto i te aniraa i to'na metua vahine ia niuniu i te metua vahine o Bisma no te hoê opuaraa faaipoiporaa, ua taere roa râ. Te tahi atu taata o tei horo ê, no roto mai ïa i te hoê utuafare ona roa, e ua riro te reira ei otoraa na te mau metua o Bisma.

Te hoê riri no ǒ mai i to ' na metua tane ra, te hoê aroraa i roto i te utuafare, te hoê mana'o, Te mau roimata tahe, oto, te oto – te mau mea atoa e nehenehe e tia'ihia mai roto mai i teie huru ohipa – i muri iho. Aita vau i paraparau i te hoê noa ' ' e taata na roto i te niuniu paraparau e i te haere i rapae i te mau vahi atoa, Te mau nota, e ta'i oia i te toparaa o te hoê taupoo – e rave rahi hora te maoro.

Te haamana'o nei au i to'u maere rahi, Te mau mana'o tauturu no te, i te hoê taime ua faaroo vau ia'na i te parauraa ma te ta'i, " No te aha te Atua i na reira ai ia'u? No te aha oia i faaite mai ai ia ' u mai te aha te huru o te here mau, e rave ê atu i te mau mea atoa?"

*Cough*

Uh, i te taime e tupu ai te " Atua " faaite mai ia matou eaha te huru o teie " here mau "? Aita anei Oia i tape'a ia tatou eiaha ia tomo i roto i taua mau huru auraa ra? Ua ite te mau Mahometa atoa e. E aore râ, e ti'aturiraa hape anei te reira no'u?

E te tahi atu, a tamau noa ai au i te parau i te mau vahine otahi o te ani mai ia'u i te mana'o tauturu, mai te mea e, e " here " mau oia ia outou – mai ta'na e parau ra, e tamata oia i te faaipoipo oioi ia oe. Noa'tu e, aita oia e rave nei i te ohipa, noa'tu e, e taea'e e aore râ, e tuahine paari a'e to'na(s), e noa'tu e, no roto mai oia i te hoê nunaa taata ê. Eita oia e tiai e tae roa ' tu i te ǒe hopea no te tia mai i nia ei ravea hopea e no te rave i te tahi ohipa no te faaipoipo ia outou.

E te tahi atu, mai te peu e ua rave a'ena te hoê tamarii i ta ' na monamona i roto i te matini monamona ma te tamoni ore, no te aha oia e tutava ai i te aufau i te reira? Eh? A imi i te auraa o ta'u parau?

Noa'tu e, e mea taa ê te mau taata atoa, Te mau nota, ua faaea i te pure Te mau mana'o tauturu no te e ua haapa'o ore i te mau faaueraa atoa a Allah, aita e ti'a ia tatou ia Te mau mana'o tauturu no te " Te Tahi Mea Taa ê " Atua na roto i te faahitiraa i te mau haavare mai te, " No te aha Oia i na reira ai ia'u?", Ia'na ra.

E haapa'o ore tatou i Ta'na mau faaueraa na mua, pato'i ia ti'a i mua Ia'na a pii mai ai Oia ia tatou e pae taime i te mahana, pee i to tatou mau hinaaro, a rave i te mau mea Ta'na i opani, e i muri iho ia mauiui ana'e tatou –, Te mau mana'o tauturu no te, Te mauiui faito ore – no ta tatou mau ofatiraa i Ta'na mau otia, tatou a tamata i te fariu atu e i te parau i te reira Ua na reira Oia i ni'a ia tatou?

Ua momo'ahia o Bisma i teie vahine apî o Whats-to'na i'oa noa'tu e e here to'na no te tahi atu taata e vai noa ra â i roto i to'na aau. Ma te parau faati'a a to'na na metua, ua haamata oia i te paraparau i ta'na vahine momo'a i te mau mahana atoa na roto i te niuniu paraparau e ia haere na muri iho ia'na i te mau tai'o mahana.

Tau ava'e noa i muri mai, ua moehia ia ' na no nia ia Bilal e ua here oia i ta ' na vahine momo'a e – ua imi a'ena vau i te haapuraa i pihai iho ia Allah – ua haamata a'ena vau i te faaea i pihai iho ia ' na, ia haere ratou i rapae i te pô i roto i to'na pereoo e aore râ, ia haere oia na muri iho ia'na i roto i te piha papa'iraa o te fare o to'na na metua, te uputa i tapirihia i te taime a haere mai ai to'na na metua iho e farerei ia'na. Ua a'o rahi to'na metua vahine ia'na i roto i teie tuhaa no te " copieraa " e te tahi atu ", utuafare i faati'ahia, faaitoito ia'na ia faahoa i to'na hoa momo'ahia ia nehenehe ia'na ia haamo'e i to'na hoa tahito.

Tei roto o Bisma e o Bilal i te mau hanere tausani taata taa noa o tei pepe ino roa no te mea ua topa raua i roto i te herepata o te hoê ma'i, Faatupu i te auraa i rotopu i te tane e te vahine, noa'tu e ua horo'a te reira i te oaoa taime poto i to ratou mau aau no te tupuraa o to ratou mau hinaaro, noa ' tu râ, ua vaiiho mai ratou i te mau tapao hohonu o te tatarahapa e te mauiui i roto i to ratou feruriraa, Tuatapaparaa tupuna e te aamu.

Ehia taime to outou iteraa i te feia ruhiruhia e aore râ, te feia paari i te faaiteraa i to ratou tatarahapa no to ratou mau mana'o tatarahapa no ta ratou mau ohipa i rave i mutaa ihora e ta ratou mau ohipa i rave? E pinepine te mau metua i te haapeapea e e haere ta ratou mau tamaiti e ta ratou mau tamahine na nia i te hoê â e'a ta ratou iho i haere ei mau taurearea haapao ore; te mau ohipa o ta ratou e tatarahapa rahi nei e tae noa'tu i te mau ahuru matahiti i muri a'e i te toparaa e te toparaa te tiare o to ratou apîraa?

I teie mahana, Te oaoa nei o Bisma e o Bilal i te faaipoipo i to raua hoa faaipoipo. Ma te papu maitai, ua matau ratou i te mau taata tei riro i teie nei ei hoa faaipoipo no ratou noa'tu e, e mea taa ê ratou te tahi i te tahi. Mai te peu e ua faaoti - a'ena - hia te faaipoiporaa i teie na taata e piti ê atu, peneia'e e nehenehe te mau mauiui atoa e apehia na roto i te oreraa e vaiiho ia ratou iho ia topa i roto i te hoê auraa hou te faaipoiporaa?

Te mea faufaa roa'tu, E ape-atoa-hia ïa te haapa'o-ore-raa e te ofatiraa o Allah i Ta'na mau otia – ahani noa'tu ua haapa'o-maitai-hia – e ua tupu te umeraa te tahi i te tahi i te taime a tarere noa ai raua i rapae, ua tape'ahia mai te haamataraa mai â?

I hea te parauhia ra i roto i te Quran e, eita te hoê tane e te hoê vahine e nehenehe e riro ei hoa piri roa?

Te vai ra i roto i te Quran te mau haapapuraa papu maitai o te opani ra i te mau tane e te mau vahine Mahometa ia faaô atu i roto i te mau huru auhoaraa atoa aore ra te mau taairaa e te tahi e te tahi i rapaeau i te faaipoiporaa. Teie i raro nei te hoê tuhaa no roto mai i te hoê irava no roto mai i te Surah Al-Nisaa, i reira o Allah e tauaparau ai no nia i te huru o te mau vahine mahometa te tia i te mau tane mahometa ia imi i roto i te faaipoiporaa. Teie te huru o ta'na faataaraa i te mau vahine e ti'a ia imi i te faaipoiporaa:

مُحْصَنَاتٍ غَيْرَ مُسَافِحَاتٍ وَلاَ مُتَّخِذَاتِ أَخْدَانٍ

"...(te mau vahine) ia vai viivii-ore noa, e ere i te mea ino, e aore râ, e rave i te mau mea atoa e ti'a ia ravehia ".
[Al-Quran – 4:25]

Tafsir Ibn Kathir te parau nei no ni'a i teie tuhaa o te irava i ni'a nei: " Te parau a Allah, مُحْصَنَـت (ia vai viivii-ore noa ratou) te mau rave'a, e mau vahine tura ratou o te ore e faaturi, e teie ïa te tumu i parau ai o Allah, غَيْرَ مُسَـفِحَـتٍ (" eiaha e taiâ i te vahine ") te faahitiraa i te parau no te mau vahine e ere i te mea maitai roa, o te ore e haapae i te mau taotoraa ti'a ore e te feia e ani.
Ua parau o Ibn 'Abbas e, te mau vahine taiâ, o te mau vahine ïa o te ore e patoi i te faatupu i te mau taairaa e te mau taata atoa e imi ra i te reira, Te mau mana'o tauturu no te, وَلاَ مُتَّخِذَاتِ أَخْدَانٍ (" Te tahi huru ê ") te raveraa i te mau hoa tamaroa.

Mai te reira atoa te parau a Abu Hurayrah, Te mau mana'o tauturu no te, Ash-Sha'bi, Ad-Dahhak, 'Ata' Al-Khurasani, Yahya bin Abi Kathir, Muqatil bin Hayyan e As-Suddi ".

Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa Tafsir.com.

Te tahi atu irava i roto i te Quran, o te tupu i te omuaraa o te Surah Al-Ma'idah, te faaite ra i te hoê â huru viivii ore i roto i te haapaoraa mahometa te mau tane e ti'a ia farii i te reira ia imi ana'e i te hoê vahine faaipoipo.

E ti'a ia'u ia parau atoa e, teie irava no te Quran, i raro nei, Te patoi u'ana nei te mau taata i na ture e piti e vai ra i roto i te rahiraa o te mau totaiete mahometa i teie mahana, i reira te mau taurearea e faatiamâhia ' i e te mau taata taiata e te mau hoa tamahine, e te mau tamahine ana'e tei opanihia ia haere atu i rapae au i to ratou mau fare, ia ore ratou ia " topa i roto i te hara ":

مُحْصِنِينَ غَيْرَ مُسَافِحِينَ وَلاَ مُتَّخِذِي أَخْدَانٍ

"... e (ia ti'a ia outou ia rave i te mau tane) hinaaro i te viivii-ore, e ere i te peu faufau, aita atoa te mau papa'iraa mo'a i hunahia. "
[Al-Quran – 5:5]

Te faataa ra te irava i nia nei i te tumu parau no nia i te mau tane Mahometa e imi ra i te faaipoiporaa. Ma te ore e faaruru i te taatoaraa Te mau nota no te irava (te faaitoito atu nei au ia outou ia rave i te reira no te haapapû e, aita vau i faahiti i te hoê noa a'e parau no roto mai i te mau papa'iraa mo'a) No rave noa ' tura vau i taua tuhaa ra o te opani ra i te mau tane ia faaipoipo no te taatiraa i te pae tino i mua i te ture, e te opani atoa nei ia ratou ia faatupu i te mau auraa e te mau vahine i rapae au i te faaipoiporaa.

Tafsir Ibn Kathir a faaite mai no ni'a i teie tuhaa o te irava i ni'a nei: " E mai te mau vahine atoa e ti'a ia vai viivii-ore noa e ia haapae i te mau peu taotoraa te tane i te vahine, mai te reira te huru (oia'toa) te ohipa i tupu i ni'a i te taata, o te ti'a atoa ia vai viivii-ore e te tura.

No reira, Allah e – غbach bach Bach ⵞ ُbach bach َ فbachِِِbach ' bach' (… “e ere i te taatiraa i te pae tino i opanihia e te ture") mai ta te mau taata faaturi e rave nei, te feia o te ore e ape i te hara, eiaha atoa e pato'i i te faaturi o vai te pûpû atu i te reira ia ratou. وَلاَ مُتَّخِذِى أَخْدَانٍ (… “e aore râ, te faariroraa ia ratou ei mau hoa tamahine (Te mau nota)") auraa: te feia e mau nei i te parau ino e te feia parau-ti'a ore ".

Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa Tafsir.com.

Te mana'o nei au e, e mea faufaa ia faaite i te huru o te ohipa i tupu, i roto i na irava e piti i ni'a nei, no nia i te raveraa i te mau ohipa aore ra te raveraa i te mau taatiraa i te pae tino – ⴣbachbach ّbach ِbach bach ذbach ى أbachbach, aore ra Bach ُbachbach ⵑbach ِbach bach bach . Te ta'o ra "bach ⵞbach bach َ'Épès" o te huru ïa o te ta'o ra "خِدbach ⵜ", te auraa ra, " hoa ".

Ua ite paatoa tatou e, teie na ohipa e piti: te faatupuraa i te mau auhoaraa i rotopu i te tane e te vahine (اَخْدَان), e te faaturi (سbachbach 㼡bachbach or 㼛bach َbach bachbach bach bach.), e nehenehe ia riro ei taata otahi te tahi e te tahi, i roto ihoa râ i te ta'ere Mahometa. Aita te mau taata i roto i ta tatou ta'ere e mana'o nei e, aita ratou e mana'o nei e, e faatupu ratou i te mau auraa herehereraa e aore râ, te mau auhoaraa hoa e te mau melo o te tahi atu apeni ma te ore e rave i te poreneia.

E rave rahi mau tane e mau tane mea au roa na ratou e paraparau i te mau vahine e rave rahi hora te maoro na roto i te niuniu paraparau, e aore râ, a faaohipa i te Itenati no te faatupu i te faahoaraa tamau e te faahoaraa, e aore râ, e faaô tamau noa te reira i roto i te hoê auraa e te hoê hoa tamahine, e aore râ, te hoê vahine momo'a.

A hi'o noa na i te vea ra DAWN Magazine no taua vahi ra Mama Agni Te mau mana'o tauturu no te ei haapapuraa i teie huru tupuraa peapea mau. Noa ' tu e aita oia i ani i te mau metua o te hoê tamahine, I teie mahana, e mea ohie roa no te hoê tamaroa/tane ia farii i te hoê hoa vahine o ta'na e haere na muri iho ia'na i te mau arapaeraa (mai ia Bisma e Bilal i nia nei), te hoê taamuraa o te parau-pinepine-hia te hoê " taamuraa i rotopu i te tane e te vahine ". Oia mau, e nehenehe ta tatou e parau i te reira, i roto i te fenua, Te mau mana'o tauturu no te, A hi'o i te hiro'a tumu a.k.a 'burger', aita ana'e e hoa here tamau to te feia i pau.

Te taatoaraa o teie mau auraa, noa'tu e, aita te reira e tupu i ni'a ia ratou, noa'tu râ i te reira, aita roa ' tu ratou e ite - maitai - hia ra i roto i te maramarama o te Quran – mai ta ' u i faaite i nia nei – no te mea te topa nei ratou i roto i te anairaa o te parau ra "𜖻bach َbach 㼦ذbachbach ى أbachbach خbach َ َ".

No reira, mai te huru ra e, aita e hopearaa to te reira, ia faahiti - ana'e - hia te parau no te taatiraa i te pae tino i rapaeau i te faaipoiporaa, Te haapapu faahou ra te reira e te rave - atoa - raa i te mau hoa piri roa no ǒ mai i te tane e te vahine, e aore râ, te faatupuraa i te here mau, ua opani-roa-hia.

Mai te mea e pure te hoê taure'are'a i te mau mahana atoa ma te itoito, e mea papû roa e, e nehenehe ta ratou e faaatea ê ia ratou i te mau auraa herehere

أَقِمِ الصَّلَاةَ إِنَّ الصَّلَاةَ تَنْهَى عَنِ الْفَحْشَاء وَالْمُنكَرِ وَلَذِكْرُ اللَّهِ أَكْبَرُ

" Sala (pure) tapearaa i te mau ohipa haama e te parau - tia ore; e te haamana'oraa rahi roa'e o te ti'araa ïa (te mea i roto i te oraraa), ma te feaa ore ". [Al-Quran – 29:45]

I to ' u faahitiraa i nia nei e aita o Bisma e o Bilal i pure tamau i na pure e pae i te mau mahana atoa, o te haapapuraa ïa e e iriti te haapao ore i roto i te mau pure i te uputa no te mau peu faufau e te mau hara e rave rahi i roto i te oraraa o te hoê Mahometa. Sala e paruru te reira o te tape'a i te hoê taata eiaha ia rave i te hara. E ere i te hoê ture etaeta, noa'tu râ i te reira,, parau mau no te rahiraa.

Ia ite ana'e te hoê taata e ua pure noa ratou i te hoê pure Te mau mana'o tauturu no te, e e na reira faahou â oia i roto tau hora rii, e haamâ ratou ia parahi i roto i te hoê poro ma te here e te, e aore râ, e paraparau i ni'a i te niuniu afa'ifa'i e te, e tamaroa e aore râ, e tamahine ta ratou e mana'o ra no. Te haama o ta ratou e ite ra, ua pii - atoa - hia te parau arueraa ra غ ي ("gheerah ") na te reira e tape'a i te hoê taata o te mana'o maitai hou a rave ai i te hoê ohipa hape, e riro to ratou aau i te î roa i te mana'o faahapa e te tatarahapa, e eita to ratou mana'o haava e vaiiho ia ratou ia faafaaea no nia i te ohipa o ta ratou e rave ra.

No reira, mai te mea e, e mea apî e e mea otahi outou, Te a'o atu nei au ia outou ia ara e ia pure outou i te taatoaraa o ta outou e pae mahana Te mau mana'o tauturu no te te mau pure i te taime ti'a, Te mau nota, Te mau nota, ma te haamau i te feruriraa taatoa aore ra te 㸐'éع, A faarahi i to outou ti'araa (ركوع) e to outou ti'araa (سجود).

Na te mau tamaroa, Te a'o atu nei au ia ratou ia tutava – e ia tutava mau, e mea fifi mau – ia pure i te mau pure faahepohia atoa i roto i te amuiraa i te vahi fatata roa a'e Te mau nota, noa ' tu e te mana'o ra te mau taata atoa e e feia eiâ ratou e e pii ratou ia ratou e taata pau aore ra e "Te mau nota" no te reira. Eiaha e haamo'e i te reira. A rave noa!

Te tahi mau mea no ni'a i te raveraa, e mau parau ïa no te faaipoiporaa

Te auraa o te reo o te ta'o arabia ra "'سخ'Épès' o te imiraa ïa i te maitai, e aore râ, خ ي.. Aita e mana'ohia ra e e peu tahutahu te reira o te faatupu i te hoê tauiraa oioi o te haapapu ia outou i te e'a te tia ia outou ia rave, e aore râ, te faaotiraa te ti'a ia outou ia rave, Te mau po'ipo'i.

Aita, ia pure ana'e outou e piti pure i te mau taime atoa o te mahana (aita e titauhia ia vai mai te reira i te pô) ei reira e ti'a ai ia'u ia tuô i te du'a o te سbach bach خ Épèse , te ani mau nei outou Ia'na ia horo'a mai i te mana no outou, i ropu e piti rave'a, te taata maitai a'e, no ta outou Duniyae to outou Akhirah.

Ua farii anei outou i te hoê aniraa no te faaipoiporaa, e aore râ, mai te mea e, te vai ra te hoê taata maitai i roto i to outou feruriraa ei hoa faaipoipo no outou, na roto i te raveraa i te ǒ سخ' e haapapu mai te reira e te imi ra outou i taua faahopearaa ra/result no roto mai ia Allah o te mea maitai a'e no outou. 'O سخ Hō'ē du'a, te papû e te ohie.

Na roto i te raveraa i te reira, te ani nei outou ia'na ia faaoti i te ohipa no outou iho, na roto i te fariuraa i te aau e te faatupuraa i te mau ohipa ia au i te hoê rave'a e haere ai te mau mea i mua no te turu i te tahoêraa, e aore râ, no te pato'i i te reira. E o te ohipa mau ïa e tupu i muri a'e i te hoê سbach bach خ'épès: e faaotihia te hoê opuaraa e e tupu te hoê faaipoiporaa, e aore râ, e apehia te hoê faaipoiporaa mai te reira te huru, no te hoê tumu e aore râ, no te tahi atu.

E rave rahi feia apî o te hinaaro ra e faaipoipo i te hoê taata ta ratou e au, A faaite e mea nafea to ratou raveraa i te ohipa bach ش خ'épès e rave rahi matahiti te maoro, e noa'tu e, ua ite to raua na metua toopiti i to raua hinaaro ia faaipoipo i taua taata taa ê ra, e au ra e aita hoê a'e mea e manuïa ra – te tamau noa ra te faaauraa o te faaipoiporaa i te faaruru i te mau fifi mana'o - ore - hia, te mau taere e te mau fifi.

Maitai roa, e ti'a ia ratou ia ti'a mai i ni'a e ia ite e, e ere paha te faaipoiporaa i rotopu i te tane e te vahine i te mea opuahia. Mai te mea e, e faaite mai oia ia tatou i Ta'na mau tapa'o ma te haavare ore e ma te huna ore, te pato'i nei râ tatou ia " hi'o " e ia farii i te reira, te pato'i nei râ tatou ia " hi'o " e ia farii i te reira.

Ua faaipoipo vau i te taata o ta ' u i here e o, e i teie nei, te faahapa nei au ia'u iho no ni'a i te tuhaa arapaeraa hou te faaipoiporaa. E mea ti'a anei ia'u ia tatarahapa?

Oia mau!

No te mea noa e, ua faaipoipo outou i te taata ta outou i haere na muri iho ia outou, e mea fatata roa outou i te pae tino e i te pae aehuehu, i rapae i te taamuraa o te Te mau mana'o tauturu no te, e ere ïa te auraa e, aita e titauhia ia outou ia tatarahapa no to outou apitiraa'tu ia ratou i roto i te reira huru autaatiraa. E ere atoa te auraa e, na roto i te faaipoiporaa i taua hoa tamaroa ra e aore râ, taua hoa tamahine ra, te hara no te arapaeraa e te vai-otahi-noa-raa i piha'i iho ia'na.

Ma te aau tae, Te mau mana'o tauturu no te, Te tatarahapa mau, o te reira ana'e ïa te mea e tumâ i te mau haapa'o-ore-raa tahito i roto i te parau no te tatarahaparaa, e e mea ti'a ia apeehia te reira e te, Te tatarahapa haehaa e te tatarahapa, apitihia e te imiraa i te faaoreraa hara na roto i te Dhikr (haamana'oraa na roto i te arero), Te mau mana'o tauturu no te,Sadaqah/aroha, (Te mau mana'o tauturu no te) te ta'i e aore râ, te ta'i na roto i te roimata tatarahapa, e te hopea, e ere râ i te mea iti, te raveraa i te mau ohipa maitai ma te faahepo-ore-hia e ma te hinaaro mau ei faaho'iraa, no te tamarû i te riri o Te Atua e no te faatupu i To'na oaoa.

Te tatarahapa, ia haavare ore ana'e, e nehenehe e tumâ i te mau hara tahito a te hoê taata eiaha noa i roto i ta'na buka aamu, no roto atoa mai râ i te aau, te feruriraa e te haamana'oraa i te mau taata tei ite mata i taua hara ra.

Te tuhaa a te mau matahiapo, te mau metua ihoa râ

E rave rahi taime, i to te hoê taure'are'araa, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, mea au roa na ' na te peu e te haaparareraa i te haapaoraa mahometa (da'wah) i roto i te oraraa, te faaipoiporaa i te hoê taata taa ê e hoê â to'na mau mana'o i te pae faaroo, o ta ratou i farerei e aore râ, i faaroo na roto i te tahi atu mau taata – e peu matarohia ia faatupu i te mârôraa i rotopu ia ratou e to ratou mau metua ei hopearaa no teie ma'itiraa.

Te mau metua e ere i te mea faaroo roa mai to ratou taata paari, e nehenehe te mau tamarii otahi e faatupu i te mau fifi e rave rahi i roto i te faanahoraa o te faaipoiporaa i te pae hopea. Te mau tumu no te reira, e rave rahi ïa, te tumu matamua râ no te reira no te mea ïa e, no roto mai i te here mau e te mana'ona'oraa i ta ratou mau tamarii, te faahepo nei ratou i te mau mea ta ratou e au e ta ratou mau ti'aturiraa no ni'a i te parau no te faaipoiporaa maitai roa i ni'a i ta ratou mau tamaiti e ta ratou mau tamahine paari.

Teie te tahi mau hi'oraa o te tahi o te mau fifi matau - roa ' ' e - hia:

  1. " Eita tatou e faaipoipo i roto i te __ (tuu i te i'oa o te mau huru pŭpŭ taata atoa, te huru â te huru. Memon, Te Mau Mana'o no te Haapiiraa, Hyderabadi, Te mau nota, Sindhi, Pathan, Pendjab, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, Te mau nota, Chinioti, te tahi atu â. te huru â te huru) no te mea e mea _________________ roa ratou (Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa e te aano, mai te ati, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau nota, Mana'o Tauturu i te Haapiiraa, te oreraa e faaore i te hapa, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, te tahi atu â. te huru â te huru)."
  2. Eita tatou e faaipoipo i rapae i te utuafare ".
  3. " Eita tatou e mana'o e, e mea huru ê, Te mau mana'o tauturu no te, e te mau utuafare faaroo etaeta. E farii-poupou-hia te mau utuafare faaroo ".
  4. " E ti'a ia oe ia rave i ta oe ohipa na mua roa. Eiaha roa'tu e feruri i te parau no te faaipoiporaa na mua a'e i taua taime ra ".
  5. " Eita matou e feruri i te mau faanahoraa no te fenua ĕê mai. E mea vitiviti roa te mau tamahine e te mau tamaroa tei paari i te pae Tooa o te râ ".
  6. " E ti'a ia vai mai te hoê taa-ê-raa o te matahiti no te 5 te mau matahiti, a'e ".
  7. " Our Shahzada e mea roa e e mea tano. Nafea outou e nehenehe ai e parau e mea poiri a'e to ' na iri i to ' na? Te mau mana'o tauturu no te, te hinaaro ra anei oe i ta'u mau mootua ia haere mai i rapae Te mau nota?"
  8. " E mea teitei a'e to ratou ti'araa i te pae faarava'iraa faufaa i to tatou. Eaha ta te taata e parau? Te hinaaro ra anei outou e ia faaooohia outou i te riroraa ei taata pau i te roaraa o to outou oraraa?"
  9. " E pae tuahine?! Na baba na, eita e nehenehe i ta'u tamahine ia tape'a i te mau arero mutumutu no te faaî i te tari'a o to'na metua hoovai vahine i te mau taime atoa ".
  10. " Ua ti'afaahou Oia 2 E mea poto a'e oia ia oe! Kuch to socha hota....bewaqoof!"

O te mau metua te faanahoraa faufaa roa no te turu i te hoê taurearea Mahometa ia faaipoipo. Te tamǎrûraa ia ratou i roto i to ratou mau mana'o, mai te mea ihoa râ e, e mea aueue ore e te papû ore i roto i te ofa'i ia nehenehe ia parau, e nehenehe te reira e riro ei ohipa eita e nehenehe e rave, te hoê o te nehenehe e vavahi i te hoê taure'are'a tane e aore râ, i te hoê vahine maitai mai te mea e, e mana'o maitai to'na, e fariu ê oia i te mau tumu faufaa ore e te faufaa ore.

Ti'aturiraa, Te mau mana'o tauturu no te, eiaha roa'tu e mo'e. Mai te mea e imi te taure'are'a i te hoho'a mata e te oaoa o te hoê taata na roto i te mau ohipa maitai, ua haapa'o i te mau hopoi'a atoa tei tuuhia mai i ni'a ia ratou, e ia faaatea ê atu i te mau mea hi'o-ore-hia (محرمات), Te fariiraa i te tauturu a te Fatu na roto i te faaoroma'i, te tamau-noa-raa e te taparuraa tamau, e nehenehe noa te taime e faatupu i te hoê tauiraa no te maitai.

Te mea faufaa roa o te oreraa ïa e tuô, a'o aore ra a faaino i te mau matahiapo, noa'tu eaha ta ratou e rave aore râ e parau ia outou. Te piti o te, eiaha roa'tu e faaea i te tuati atu ia outou no te farii i Ta'na tautururaa i to outou pae. A toru, A haere e farerei i to outou mau metua e a'o atu i to outou mau metua..

I te pae hopea, mai te peu e eita ta outou mau tutavaraa atoa e manuïa e eita outou e nehenehe e faaipoipo i taua taata ra o ta outou i papu maitai e mea tano no outou — a tamata i te farii i teie ture mai te hinaaro o Allah e te faahopearaa o to outou ǒaǒ ma te haavare ore e te tamau e te tamau..

I taua taime ra, a haere i mua. A tuu i te reira i roto i to outou arapoa, te ta'i nei te tahi pae, i muri iho râ – a haere i mua.

A haamana'o, te tamarii o te hi'o noa i muri i te tuhaa iti o te monamona o ta to ' na mau metua i ore i vaiiho ia ' na ia fana'o, ua tapo'ihia to'na na mata i te ve'ave'a, Te mau roimata tahe, aita to'na upoo e hi'o ra i mua i te vahi i reira to'na na metua e arata'i ai ia'na na te rima, eita e nehenehe ia'na ia ite, a amu e aore râ, a oaoa i te, A faahoho'a i te faraoa monamona totora ta ratou i haaputu no'na ana'e ra; no reira i pato'i ai ratou ia'na, Te monamona e ere i te mea au roa, o ta'na ïa no reira hinaaro ia farii i te.

Ua hinaaro mau to'na na metua ia roaa ia'na te tahi mea maitai a'e. Tera râ, to'na mana'o etaeta no ni'a i te, e te tatarahapa i te, te ohipa au noa tei tupu i ni'a ia'na na roto i te oreraa e vaiiho ia'na ia ite i te reira.

Ua tupu a'enei te reira i ni'a ia outou, e i roto i to outou ti'aturiraa papû e o Mr Tane e aore râ, Mama Taamino ana'e te taata e ti'a ia outou ia farii, e riro paha outou i te faaino i te hoê taata rahi, maitai a'e?

Ua tupu a'enei te mana'o i roto ia outou e, aita o Allah i horo'a mai i te monamona na outou, no te mea, te haaputu ra oia i te hoê faraoa monamona totora maitai roa na outou?

Te patoiraa mana'o - ore - hia

I te pae hopea, Te hinaaro nei au e paraparau no ni'a i te ohipa e tupu i te tahi taime, i muri a'e e tere te mau mea atoa ia au i te faanahoraa e te hoê faanahoraa no te faaipoiporaa, te tauturu rahi a'e i te mau taata atoa.

E mea oaoa e e mea oaoa na taata faaipoipo tei momo'ahia; ua topa te hau o te mau metua i to ratou faaotiraa i ta ratou hopoi'a i ta ratou mau tamarii paari, e a haamata ma te oaoa i te faaineine no te faaipoiporaa e fatata maira. Ua parare roa te oaoa i roto i na fare e piti.

Ma te hitimahuta, i te mau vahi atoa, e haamata te mau mea i te taui. Hoê o te vahine faaipoipo apî- e aore râ, te tauiraa i te pae o te feruriraa e aore râ, te tauiraa i te pae o te feruriraa. Aita ratou i papu e haere i mua i te faaipoiporaa. I te omuaraa, ua riro mai to raua mau mana'o e to raua mau mana'o peapea ei mǎta'u e ei mau mana'o feaa rahi no nia i to raua faaipoiporaa e fatata maira. Te mau mana'o tauturu no te, e rahi noa'tu â to ratou au-ore-raa i te tahi atu mau mea, atea, e te to'eto'e; te a'oraa i ta raua vahine momo'a ma te riri no nia i te mau fifi haihai roa ' ' e. E au ra e, ua riro to ratou mau fetii hoovai ei mau taata ti'araa teitei, e i muri a'e i te tahi tau hepetoma no taua huru raveraa ra...... Yeah, ua ite oe i te reira: e ofati ratou i te betrothal.

Te mau mana'o huru ê, Ua rahi roa te tiaturi ore e te patoiraa i na pae e piti. Ua oto te aau; Ua vavahihia te mau moemoea e ua topa te mau ti'aturiraa. I muri a'e i te tahi tau mahana tamataraa i te haavî i te ino, te parau mau e te hopea o te ture a Allah i roto i te. I te pae hopea, e topa te repo puehu i te roaraa o te tau; e mea maniania ore te mau mea atoa, tera râ, hoê uiraa e vai ra i roto i te feruriraa o te taata tata'itahi:

"No te aha râ?"

E mea pinepine te taata i te parau, " Ua na reira mâua ست bach bach hou a faaoti ai i te opuaraa – e rave rahi taime! No te aha ïa te reira i tupu ai?" Hoê â huru ia ore ana'e te hoê faaipoiporaa oaoa i te omuaraa e ia hope te faataaraa maramara.

Tatou te, ei mau taata noa e ite iti ha'iha'i roa to ratou, te uiraa ïa a Allah no te mea e ere te reiraTe mau mana'o tauturu no te no tatou no te aha Oia i nehenehe ai e faahaere ia tatou na roto i te hoê raveraa e au ra e mea tano maitai i te haamataraa, ua riro râ te reira ei otoraa, te oto e te mauiui no tatou. E ui tatou ia outou iho no teaha Oia i haamata ai i te hoê ohipa oaoa i roto i to tatou oraraa i te taime Ua ite oiae e hope te reira na roto i te mauiui. Te aniani nei tatou e no te aha ta tatou ⵃ㶬'és' i fa mai ai i te omuaraa ra mai te peu e e riro te hopea o te faanahoraa ei mea ino roa e te hotu ore.

Te vai ra te hoê mea te tia ia hi'opoahia i ǒ nei. E mea ti'a ia outou ia vai haavare ore ia outou iho e ia feruri na mua i te hoê mea:

Ua ofati anei outou i te mau otia o Allah ia rave ana'e outou i taua ohipa ra?

E.g. te hoê tane e te hoê vahine o tei oaoa roa i to raua momo'araa i te omuaraa, e haamata i te paraparau te tahi i te tahi i te mau taime atoa na roto i te niuniu afa'ifa'i, te mau rata uira e te mau parau poro'i; peneia'e e haere outou i rapae i te hoê tai'o mahana – e mau ohipa ana'e te reira no te pato'i i te mau faaueraa a Allah. (Eita vau e faahiti i te hoê noa a'e parau Te mau notai ô nei no te mea Te mau mana'o tauturu no te ua î te tahua itenati i te reira. Ua tahoê te mau aivanaa e te mau mana faaroo atoa no nia i te mea e eita e tia i te feia momo'a ia tauaparau ma te tiamâ te tahi i te tahi)

I roto i te tahi tau taime, Shaitan ua rave i ta'na ohipa i ni'a ia ratou e ua faatupu i te au ore i roto i te tahi e te tahi, no te mea e riro to ratou matau-maitai-raa e to ratou huna-ore-raa i te faaite mai i te tahi mau hape e te tahi mau hape o te nehenehe e faataupupu i te hoê e aore râ, e piti atoa ra no ni'a i te riroraa ei hoa faaipoipo tano no te oraraa/spouse.

Teie te tahi mea ta'u i ite o te tupu rahi nei i ni'a i te mau taata faaipoipo o te hinaaro nei i te haapa'oraa faaroo – o te opua nei i te faaipoipo te tahi i te tahi no te mau mea e auhia e ratou, e te ti'aturiraa ia ora i te hoê oraraa faaipoipo e ia aupuru i te hoê utuafare ia au i te hinaaro o Allah, na roto i te peeraa i te haapaoraa Mahometa i te pae no te faaueraa tumu e te ohipa.

No teie mau taata faaipoipo, te mau herepata a Shaitan taa ê noa'tu i te, Te mau parau, te mau herepata ta'na i no te feia faaipoipo e mea iti roa to ratou ite no nia i te haapaoraa Mahometa e o te ore e faaohipa ra i te mau hopoia a te haapaoraa.

E mea ohie roa ia haru mai i te piti o te mana'o no te Shaitan – te mea noa e ti'a ia'na ia rave o te tura'iraa ïa ia ratou ia ti'aturi e te hinaaro mau, Te here here ta ratou e ite i roto i te tuhaa no te momo'araa, o te mea mau ïa. No reira, e tapo ohie noa oia ia ratou i mua i te mau tupuraa fifi o te oraraa e vai ra i mua i to ratou faaipoiporaa, te faariroraa ia ratou ei tutonuraa i ni'a noa i te parau no te apeni, te horo'araa ia ratou i te mana'o nounou no ni'a i te mea e tupu i to ratou pô faaipoiporaa. Taua pô ra, o te reira ana'e ïa ta ratou e feruri e e tia'i nei i te.

Na te mau taata faaipoipo i te pae faaroo e fatata i te faaipoipo, e titau i te tahi ohipa puai a'e no ô mai i te Shaitan, to tatou ati, enemi haavare e te maramarama. Ua ite oia e mai te peu e e faaipoipo teie na hoa faaipoipo, e haapuai ratou te tahi i te tahi, tauturu te tahi i te tahi i roto i te Deen, ia riro ei tururaa faaroo no te tahi e te tahi i roto i te oraraa, e te aupururaa i te mau tamarii o te riro ei mea puai, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa e te arairaa i te mau fifi. No reira, e haru oia ia ratou ma te faaohipa i te tahi atu ravea, Te tahi atu â mau rave'a.

Ua faatîtîa'ai oia ia ratou i te mau mana'o tapitapi, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau nota, e peneia'e e manuïa ratou i te faariro i te reira ei mea hairiiri, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, Te mau mana'o tauturu no te, poiri e aore râ, na roto i te mau huru rave'a atoa. E muhumuhu oia i te mau mea ha'iha'i i roto i te tari'a o to ratou na metua, Te mau taea'e e te mau tuahine e te mau hoa, o vai, te ha'utiraa i te tuhaa o te mau puai o te Shaitan, haere e faahiti i te hoê parau i ô nei, te hoê parau i reira; Te mau mana'o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa, e te tuuraa i te mana'o feaa i roto i te feruriraa o na taata faaipoipo:

  1. " Eaha? Ua pii Oia ia oe e piti noa taime i roto i to oe tere? E pii noa na ta ' u vahine momo'a ia ' u i te mau mahana atoa, e tae noa'tu i te atearaa. Ua papû ia oe e, te here atoa nei oia ia oe?"
  2. " E mea huru teitei to'na hoho'a mata. E ere i te mea ino ia haere e imi i te nehenehe, ua ite oe. Aita anei oe i ite e, te vai ra te hoê i'oa o te taata e haapapû e, ua faaipoipohia te hoê vahine no to'na nehenehe?"
  3. " Mai te mea e, te hamani maitai nei oia ia outou i teie nei, e iti mai to'na mana'ona'oraa ia outou i muri a'e i te faaipoiporaa. E iti mai te here i muri a'e i te faaipoiporaa, mai te au i te. E tia i te tuhaa o te momo'araa ia turai ia outou ia mana'o e tei nia outou i te hoê faito teitei – i nia i te ata e iva; Te tuhaa mâ e te anaanatae! No reira, no te aha outou i riro ai ei taata maitai roa?"
  4. " E mea moni roa oia i roto i ta'na mau haamau'araa. Ua papû ia oe e, e nehenehe ta oe e tape'a ia'na? Te parau nei au e, Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa 35,000 no ni'a i te hoho'a, no te hoê noa pô?"

E mea na reira ïa, Te mau nota, I te tahi mau taime, e tupu mai te mau amahamaharaa maoro i rotopu i te mau taata faaroo e aore râ, te mau taata e ere i te haapa'oraa faaroo, Noa'tu te mau mana'o maitai roa a'e i na pae e piti. Shaitan ua manuïa i te tape'a-maite-raa e piti na mea maitai roa, Te vai taa noa nei â te mau taurearea mahometa apî e aita ratou i faaipoipohia – aita ratou i paruruhia e te mau hinaaro i te pae taatiraa tei ore i tupu.

I rapae au i te pare paruru o te faaipoiporaa, e tamau noa ratou i te ape i te mau haamaitairaa, tamahanahana e te oaoa e tae mai ia tahoê ana'e te hoê tane e te hoê vahine na roto i te Te mau mana'o tauturu no te – te hoê auraa mo'a o te haamata na roto i te raveraa i te i'oa o Te Atua – ia ora i raro a'e i te hoê tapo'i fare e ia riro ei mau ahu no te tahi e te tahi.

Nay, te tamau noa nei â te tane e te vahine faaipoipo-apî-hia i te haere i mua ma te mo'emo'e, te peapea e te arepurepu i roto i te totaiete — mea ohie roa ia hema i te Te mau mana'o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa Te mau nota.

I teie noa taime, te oto nei ratou no to ratou vai-otahi-noa-raa " mai te au i te hinaaro o te Atua ", afea, oia mau, o ratou o vai tei topa no te Te mau mana'o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa Te mau faahemaraa e te mau faahemaraa haavare.

E ere te faaipoiporaa i te hoê ohipa oaoa, tera râ, te hoê e'a fifi roa — e tauturu te reira mai te peu e te mǎta'u ra to outou hoa faaipoipo ia Allah

Te mea mau, o te, e ere te faaipoiporaa i te hoê ohipa oaoa i roto i te hoê vahi arearearaa. E mau mahana maitai e te ino to ' na. No te mau tamataraa e tupu i muri a'e i te faaipoiporaa, e titauhia i te tane e te vahine ia tu'ati maitai i te tahi e te tahi, ma te ti'aturi hope roa (توكل) i roto Ia'na, e ia haapa'o maitai te tahi i te tahi – na roto i te riroraa ei taata faatupu i te parau hau, ahu paruru no to ratou hoa faaipoipo, noa'tu i mua i to ratou iho na metua.

Te auraa i rotopu i te tane e te vahine faaipoipo, o te auraa pinepine roa a'e ïa e tupu mai na roto i te Shaitan no te mea te patu nei oia i te ofa'i patu o te sotaiete – te niu i reira te u'i no muri mai o te taata e fanauhia'i e e paari ai. Mai te peu e mea paruparu e mea paruparu te hoê faaipoiporaa, eita te utuafare e atea roa i te toparaa.

Ia ore ana'e teie faanahoraa tumu no te utuafare, te ofa'i hi'opo'a, A ara i te mau tamarii apî o te ti'a mai mai roto mai i te reira e o te tomo atu i roto i te sotaiete ma te arata'iraa ore a te mau metua, o te mea ohie roa a'e ïa, Te mau mauhaa tama'i ore a te mau nuu o te Shaitan e aro e e haamou. E mea na reira oia e tutava ' i i te haavare i te rahiraa o tatou – na roto i te imi - tamau - raa e afea oia e nehenehe ai e faaino i te mau faaipoiporaa Mahometa puai roa ' ' e.

Mai te peu e te hinaaro mau ra outou e fana'o i te hoê taairaa puai i roto i te faaipoiporaa a muri a'e, hoê tei riro mai te hoê ofa'i paari i mua i te mau tupa'ipa'iraa a te mau diabolo e rave rahi i rotopu i te mau taata e Te mau nota, a haamana'o e, e mea ti'a ia outou ia faaore i te mau mana'o hape atoa i roto i to outou upoo no ni'a i te mau auraa poto i rotopu i te tane e te vahine e te mau 'faahoaraa' e te mau melo o te tane e te vahine i rapae i te faaipoiporaa. E mea ti'a ia outou ia tupu i te paari e ia faaruru i te hoê fifi rahi o te tape'a papû i to outou avae i ni'a i te repo.

E horo'a te feia apî i te taime. Te mau hoa o te tǎpǔ e faaea i pihai iho ia outou na roto i te mau meumeu e te rairai, e moe ïa ratou i te iriatai e te vaha o ta ratou aiû matamua. I te pae hopea, o oe ana'e ra, ia ite ana'e to outou mau taea'e e te mau tuahine, Te mau mana'o tauturu no te, Te ohipa nei te mau hoa faaipoipo e te mau hoa ohipa e to ratou iho hoa faaipoipo e ta ratou mau tamarii.

Mai te mea e hinaaro mau outou i taua moemoea ra i te fare e te aua matie maitai roa, aua uouo (Ua ite au e, te ou'a ra vau i ô nei), te pereoo o te utuafare e te mimi taehae – a tahi, e faaore i te mau moemoea feruri-ore-hia no ni'a i te here hope ore e te mau hoho'a faufau, e A ti'a mai i ni'a. A fariu i ni'a ia Allah, a haapa'o Ia'na i roto i te ruperupe e i roto atoa i te ati, tutava nei ia roaa te reira na roto i te 100%Te mau mana'o tauturu no te te mau rave'a, e a tatarahapa Ia'na ma te aau tae mau no taua mau mea ra ta outou e mana'o ra e, e riri mai Oia ia outou no te. I muri iho, a hi'o na i te mau ohipa a To'na mana'o e tupu mai na roto i te hoê semeio i mua i to outou mata.

Te hoê o te mau mea maitai roa a'e, te rahiraa o te mau taime oaoa e te oaoa rahi ta te hoê taata e nehenehe e ite i roto i te oraraa, o te taime ïa e farii ai outou i te mea ta te mau taata e haati nei ia outou e rave Te mau mana'o tauturu no te eita roa'tu te reira e tupu.

Paraparau mai roto mai i te mau ohipa tei tupu i ni'a ia'na: E tamahine au e te hoê hoho'a mata tei î i te mau hoho'a mata o te tane e te vahine i muri a'e i to'u tatarahaparaa i te mau faahoaraa i te fare haapiiraa e i te fare haapiiraa teitei, i muri iho ua faaruru i te mau mana'o i roto i te mau matahiti matamua e piti ahuru mai, " O vai te faaipoipo ia'na?"

Mai te mea e tamau noa outou i te haere na ni'a i te e'a o te Deen, i te pae hopea e riro mai te uiraa mărû: " O vai Aita?"

 

Vahi i tauturuhia: Sadaf Farooqi, http://sadaffarooqi.com/2011/03/24/romantic-relationships-marriage-proposals-and-dreams-of-destiny/

5 Mau mana'o i te mau auraa i rotopu i te 'Momoni', Te mau mana'o tauturu no te faaipoiporaa e te mau moemoea no ni'a i te ananahi

  1. Ayman

    Ua papu anei ia outou i te quran 5.5 Eiaha te mau tane e imi i te mau rave'a atoa ia faaipoipo no te taotoraa te tane i te vahine i mua i te ture? Mai ta ' u e nehenehe e ite na roto i te auraa o te peu faufau i roto i teie irava, o te taatiraa ïa i te pae tino opanihia e te ture, e aita e ino ia imi te hoê taata i te faaipoipo no te mea ana'e e tane aore râ e vahine faaipoipo tei haamanahia e te ture, mai te mea e, ua ite papû oia i ta'na mau hopoi'a i roto i te faaipoiporaa, e te haapa'o-maitai-raa i te reira

  2. Esma

    Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, Masha Allah! Te farii nei au i te mana'o o Ayman no nia i te taatiraa i te pae tino e au i te ture, e ere râ te reira ana'e, Te mana'o nei au e, e parau mau teie mau mea atoa. Ia arata'i ia tatou i ni'a i te e'a afaro e ia faaatea ê ia tatou i te e'a ti'a. Aameen.

  3. Te mau nota

    Elder M. Bednar… Adulilah , Te oaoa nei au i te mea e, ua tai'o vau i ta outou parau papa'i…… to'na faahiahia. Te mau mana'o tauturu no te. E tapo'i te reira i te mau tuhaa atoa ta te hoê taure'are'a e nehenehe e faaruru i roto i to'na oraraa…..

A vaiiho i te hoê pahonoraa

Eita ta oe vahi rata uira e nene'ihia. Ua tapa'ohia te mau tuhaa i titauhia *

×

Hi'opo'a i ta tatou faanahoraa afa'ifa'i apî!!

Mahometa arata'i i te faaohiparaa afa'ifa'i no te faaipoiporaa