ʻOku kau ʻa e fetuʻutaki fakasekisuale ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e moʻui naʻe haʻu ʻa ʻIsilami fokotuʻu ke fakamatalaʻi mo tuʻutuʻuni ʻa e ʻulungaanga totonu mo e rulings ʻa ia ʻoku ne hikiʻi hake ia mei he tuʻunga ʻo bestial fiefia mo e holi fakatuʻasino.
ʻIsilami fokotuʻu fakafehokotaki ia ki ha taumuʻa maʻoniʻoni, ngaahi kole tāumaʻú (adhkaar) mo e ʻulungaanga totonu ʻa ia ʻoku ne hiki hake ia ki he tuʻunga ʻo e lotu ʻa ia ʻe fakapaleʻi ai ʻa e kau Mosilemi. Ko e Sunena ʻo e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) fakamatalaʻi ʻeni. Imam Ibn Al-Qayyim (ʻofa ke Allah ʻaloʻofa kiate ia) ʻOku pehe ʻe heʻene tohi Zaad Al-Maʻad:
“Fekauʻaki mo e fetuʻutaki fakasekisualé, ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) ʻomi e fakahinohino haohaoa tahá, ʻa ia ʻe lava ke maluʻi ai ʻa e moʻui leleí pea maʻu ʻe he kakaí ʻa e fiefiá mo e fiefiá, pea te ne lava ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa naʻe fakatupu ai iá, koeʻuhi he naʻe faʻu ʻa e tangata pe fefine ki ha ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻe tolu:
Ko hono fakatolonga mo propagation ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, kae ʻoua kuo nau aʻu ki he tokolahi ʻo e ngaahi laumalie ʻoku Allah (SWT) kuo tuʻutuʻuni ke faʻu ia ʻi he māmani ko ʻení.
Tuli ʻo e vaí (huhuʻa fakatupu) ʻa ia te ne ala fakatupu ha maumau ki he sinó ʻo kapau ʻe tauhi ia.
Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi holi fakatuʻasinó mo fiefia ʻi he fiefia fakatuʻasinó. Ko e meʻa pē ʻeni ʻe ʻi palataisi, koeʻuhí he ʻikai maʻu ha hako ai, pea ʻikai ha pukepuke ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakafiemalieʻi ʻe he kau fakaʻilonga.
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kau toketa lelei taha ko e tangata pe fefine ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ke tauhi ai ʻa e moʻui lelei.”
(Al-Tibb Al-Nabawi, p. 249)
Pea naʻa ne (ʻofa ke Allah ʻaloʻofa kiate ia) naʻe pehe ʻe:
ʻOku kau ʻi hono ngaahi lelei ʻa e tokoni ke holoki hifo ʻa e sio, ʻomi e mapuleʻi kitá, malava ai ha taha ke fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa haraam, pea lavaʻi kotoa e ngaahi meʻá ni maʻá e fefiné. ʻOkú ne ʻomi ha lelei ki ha tangata fekauʻaki mo e māmani ko ʻení pea mo e hili ʻa e moʻui ní, pea ʻaonga foki ki he fefiné. Ko ia ai ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) ngāue ʻaki ke fiefia maʻu pē ʻi he vā fetuʻutaki vāofi mo hono uaifí, pea naʻá ne pehē, “ʻI homou māmaní, kuo mahuʻinga kiate au ʻa e houʻeiki fafine mo e kaloni.” (Fakamatalaʻi ʻe Ahmad, 3/128; Al-Nasaaʻi, 7/61; classed hange ko saheeh ʻe Al-Haakim)
Pea mo e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻA e kau talavou, ko hai pē ʻiate kimoutolu te ne lava ʻo totongi ia, tuku ke mali, he ʻokú ne tokoniʻi ia ke tuku hifo ʻene tokangá mo maluʻi ʻene angamaʻá. Pea ko hai pē he ʻikai ke ne lava ʻo fai iá, tuku ke ne ʻaukai, he ʻe hoko ia ko ha maluʻi kiate ia.” (Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari, 9/92; Mosilemi, 1400) (Al-Tibb Al-Nabawi, 251)
ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku totonu ke tokanga ki aí ʻa e taimi ʻoku tau feohi vāofi aí:
Maʻu ʻa e taumuʻa fakamatoato ke fai ʻa e meʻa ni koeʻuhi pe ko Allah (SWT). ʻOku totonu ke fakataumuʻa ha taha ke ne fai ʻeni ke maluʻi kita mo e uaifi ʻo ha taha mei hono fai ha ngaahi meʻa haraam, ke fakalahi ʻa e tokolahi ʻo e kau Mosilemi ummah koeʻuhi ke hiki hake hono tuʻunga, he ʻoku tokolahi ʻa e fakaʻapaʻapa mo e hīkisia. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe fakapaleʻi ha taha koeʻuhí ko e ngāue ko ʻení, neongo kapau te ne maʻu ʻa e fiefia mo e fiefia ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe lipooti ia meia ʻApa Dharr ko e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻOku ʻi ai ha pale ʻi he fetuʻutaki fakasekisuale ʻa ha taha ʻo kimoutolu.” (ʻuhinga, ʻi he taimi ʻokú ne fetuʻutaki ai mo hono uaifí) Naʻa nau pehe, “ʻOiaue Mesenger ʻo Allah, ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻa ʻene fakaʻamú, te ne maʻu ha pale ki he meʻa ko iá?” Naʻa (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻOku ʻikai nai ke ke sio kapau te ne fai ia ʻi ha founga haraam, ʻe tauteaʻi ia koeʻuhi ko ia? Ko ia kapau te ne fai ia ʻi ha founga halaal, ʻe fakapaleʻi ia.” (Fakamatalaʻi ʻe he kau Mosilemi, 720)
Ko e lahi ʻeni ʻo e Allah (SWT) ki he Ummah ko ʻeni; fakahikihikiʻi ʻa Allah (SWT) Ko hai kuó ne ngaohi kitautolu ʻi honau lotolotongá.
ʻOku totonu ke muʻomuʻa ʻa e fetuʻutaki ʻi he ngaahi lea ʻofa, playfulness mo e ʻuma. Ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) faʻa vaʻinga mo hono uaifí pea ʻuma kiate kinaua.
ʻI he taimi ʻoku fetuʻutaki ai ha tangata mo hono uaifí, ʻoku totonu ke ne pehe: “Faka-Ingilala, Allahumma jannibnaa Al-shaytaan hayat Allah jannib Al-shaytaan maa razqtanaa (ʻI he hingoa ʻo Allah, ʻOiaue Allah taʻofi kitautolu mei he Shaytaan pea taʻofi ʻa e Shaytaan mamaʻo mei he meʻa ʻoku ke foaki mai kiate kitautolu (ʻema fānaú)).” Ko e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “Kapau ʻoku tuʻutuʻuni ʻe Allah ʻoku totonu ke ʻi ai haʻana fanau, he ʻikai teitei uesia ia ʻe he Shaytaan.” (Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari, 9/187)
ʻOku ngofua ke fetuʻutaki ʻa e husepaniti mo hono uaifi ʻi hono vagina ʻi ha faʻahinga founga pe ʻoku ne fakaʻamu ki ai, mei mui pe mei muʻa, ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi hono vagina, ʻa ia ko e feituʻu ʻoku fāʻeleʻi mei ai ha tamasiʻí. Allah (SWT) ʻoku pehe ʻe (fakaʻuhingaʻi ʻo e ʻuhingá): “ʻOku hoko homou uaifí ko ha meʻa ke ne ʻoatu kiate kimoutolu, ko ia, ʻalu ki ho ʻató (fetuʻutaki fakasekisuale mo ho uaifi ʻi ha faʻahinga founga pe kapau ʻoku ʻi he vagina kae ʻikai ʻi he anus), ʻa e taimi pe founga te ke fai.” [Al-Baqarah 2:223]. Jaabir ibn ʻ ʻApikale d-Allaah (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: Naʻe faʻa pehe ʻe he kau Siu kapau naʻe fetuʻutaki ha tangata mo hono uaifi ʻi hono vagina mei mui, ʻe ʻi ai ha squint ʻa e kiʻi tamasiʻi. Pea naʻe fakaha mai leva ʻa e aayah ko ʻeni: “ʻOku hoko homou uaifí ko ha meʻa ke ne ʻoatu kiate kimoutolu, ko ia, ʻalu ki ho ʻató (fetuʻutaki fakasekisuale mo ho uaifi ʻi ha faʻahinga founga pe kapau ʻoku ʻi he vagina kae ʻikai ʻi he anus), ʻa e taimi pe founga te ke fai.” [Al-Baqarah 2:223] Ko e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “Mei muʻa pe mei mui, kapau ʻoku ʻi he vagina.” (Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari, 8/154; Mosilemi, 4/156)
ʻOku ʻikai ngofua ki he husepānití ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ke ne fetuʻutaki mo hono uaifí ʻi heʻene fakamatala ʻi mui ʻiate iá. Allah (SWT) ʻoku pehe ʻe (fakaʻuhingaʻi ʻo e ʻuhingá): “ʻOku hoko homou uaifí ko ha meʻa ke ne ʻoatu kiate kimoutolu, ko ia, ʻalu ki ho ʻató (fetuʻutaki fakasekisuale mo ho uaifi ʻi ha faʻahinga founga pe kapau ʻoku ʻi he vagina kae ʻikai ʻi he anus), ʻa e taimi pe founga te ke fai.” [Al-Baqarah 2:223]. ʻOku ʻiloʻi ko e feituʻu ʻo e tilth ko e vagina, ʻa ia ko e feituʻu ia ʻoku ʻamanaki ha taha ki ai ha tamasiʻi. Ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻOku fakamalaʻiaʻi Ia ʻoku nau fetuʻutaki mo e houʻeiki fafiné ʻi heʻenau ngaahi potufolofola ʻi muí.” (Fakamatalaʻi ʻe Ibn ʻ Udayy, 1/211; classed hange ko saheeh ʻe Al-Albaani ʻi Adaab Al-Zafaaf, p. 105). Ko hono ʻuhingá he ʻoku [anal fetuʻutaki] fepaki mo e fitrah [ngaahi holi fakanatula ʻa e tangatá] pea ko ha ngāue ia ʻoku angatuʻu ki he faʻahinga ʻo e tangatá; ʻokú ne fakatupu foki ke liʻaki ʻe he fefiné ʻene fiefiá; pea ko e potufolofola ʻi muí ko ha feituʻu ʻoku ʻuli mo ʻuli – pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻoku haraam.
Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻoku fetuʻutaki mo hono uaifí pea fie foki mai ko hono tuʻo uá, ʻoku totonu ke ne fai wudooʻ, koeʻuhí he ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku fetuʻutaki mo hono uaifí pea loto ke ne toe lea ʻaki ia, tuku ke ne fai ʻa e uasoo’ ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻa ni (ngaahi ngāué), he ʻoku toe lahi ange hono fakaivia ʻi hono tuʻo uá.” (Fakamatalaʻi ʻe he kau Mosilemi, 1/171). Ko mustahabb ʻeni (fakaongoongoleleiʻi), ʻikai ko e waajib (tufakanga); kapau ʻoku ne lava ʻo fai ghusl ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ngaue, ʻoku lelei ange ʻeni, koeʻuhí ko e kiʻi ʻilo ʻa ʻApa Laafi’ ʻa ia naʻá ne pehē ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) ʻalu takai ʻi hono ngaahi uaifí ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo fai ha ngāue ʻi he fale ʻo e tokotaha ko ʻení pea ʻi he fale ʻo e tokotaha ko ʻení. Naʻa (ʻApa Raafi ʻ) naʻe pehe ʻe: “Naʻa ku talaange ki ai, ʻE talafekau ʻo Allah, ko e ha ʻoku ʻikai ke ke fai ai ha ghusl ʻe taha?” Naʻa ne pehe, “ʻOku maʻa mo lelei mo haohaoa ange ʻeni.” (Fakamatalaʻi ʻe ʻApa Dawood mo Al-Nasaaʻi, 1/79)
Kuo pau ke fai ʻe ha taha pe fakatouʻosi ʻo e ongomeʻa mali ha ghusl ʻi he ngaahi tukunga ko ʻeni:
ʻI he taimi ʻoku “konga ʻe ua kuo kamu” feʻiloaki, koeʻuhí he ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻI he taimi ʻoku aʻusia ai ʻe he konga naʻe kamu ʻa e konga naʻe kamu (ʻo fakatatau ki ha lipooti ʻe taha: ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ʻa e konga naʻe kamú ki he konga naʻe kamú), ghusl hoko ko waajib (tufakanga).” (Fakamatalaʻi ʻe Ahmad mo e Mosilemi, ʻikai. 526). ʻOku tufakanga ʻa e ghusl ko ʻeni pe ʻoku fakahoko ʻa e ejaculation pe ʻikai. ʻOku ʻuhinga ʻa e ala ki he ngaahi konga kamu ko e glans pe tokoni ʻa e penis ʻi he vagina; ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ko e ala ʻataʻatā pē.
Ngāue fakafaifekau ʻo e huhuʻa fakatupu, neongo kapau ʻoku ʻikai ala ʻa e ongo konga kuo kamu, koeʻuhí he ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe, “Ko e vai ki he vai [i.e., ʻoku fie maʻu ʻa e vai ʻo e meʻa fakaʻekonōmiká ʻi he taimi ʻoku “vaí” ʻoku ejaculated ʻa e huhuʻa fakatupu].” (Fakamatalaʻi ʻe he kau Mosilemi, ʻikai. 1/269)
Naʻe pehe ʻe ʻAlo-Baghawi ʻi Sharh Al-Sunnah (2/9): “Ghusl ki janaabah [taʻemaʻa hili e fakahoko fakasekisualé] ʻoku waajib ia ʻi ha meʻa ʻe ua: ʻi he taimi ʻoku hu ai e tokoni ʻa e penis ki he vagina, pe ko e taimi ʻoku ʻoho ai ʻa e vaí ʻe he tangatá pe fefiné.” Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he fakaikiiki ʻo ghusl ʻo hange ko ia ʻoku ʻoatu ʻi shareeʻah. ʻOku ngofua ke fai fakataha ʻe he husepānití mo e uaifí ha meʻa ʻi ha feituʻu pē ʻe taha, neongo kapau ʻokú ne mamata kiate ia peá ne mamata kiate ia, koeʻuhí ko e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e ʻʻAaʻisia (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) ʻa ia naʻa ne pehe: “Ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) pea naʻá ku faʻa ngāue fakataha mei ha vaka pē ʻe taha ʻiate au mo ia; te mau fetongitongi pē ʻi hono fakamohe homau nimá ʻi he vaká pea te ne ʻave ha meʻa lahi ange ʻiate au kae ʻoua kuó u lea ʻaki, ʻTuku mai ha niʻihi maʻaku, tuku mai ha niʻihi maʻaku.ʻ” Naʻá ne pehē, pea naʻá na fakatou tupu hake (ʻi ha siteiti ko Janaabah). Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari mo e Mosilemi.
ʻOku ngofua ki ha taha kuo pau ke ne fai ha ghusl ke mohe mo fakatoloi ʻa e ghusl kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ʻo e lotu, ka ʻoku mustahabb moʻoni ke ne fai wudoo’ kimuʻa pea mohé, koeʻuhí ko e kiʻi ʻilo ʻa ʻUmatá, ʻa ia naʻá ne pehē naʻá ne kole ki he Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia), ʻE lava nai ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻo mohe ʻi he taimi ʻoku ne junub ai? Ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻIo, kae tuku ke ne fai ʻa e uasoo’ kapau ʻoku ne fakaʻamu ki ai.” (Fakamatalaʻi ʻe Ibn Hibbaan, 232).
ʻOku tapui ke ʻi ai ha fetuʻutaki mo ha fefine ʻi he taimi ʻoku menstruating ai (ʻi ai hono vahaʻataimi), koeʻuhi he ʻoku pehe ʻe Allah (fakaʻuhingaʻi ʻo e ʻuhingá): “ʻOku nau fehuʻi atu fekauʻaki mo menstruation. Lea ʻaki: ko ha adhaa ia (ko ha meʻa fakatuʻutāmaki ki ha husepāniti ke na fetuʻutaki fakasekisuale mo hono uaifí lolotonga ʻokú ne maʻu ʻene kau tangatá), ko ia fakamamaʻo mei he houʻeiki fafiné lolotonga ʻa e kakai tangatá pea ʻoua ʻe ʻalu atu kiate kinautolu kae ʻoua kuo nau fakamaʻa (mei he menses pea kuo nau kaukau). Pea ʻi he taimi kuo nau prufieied ai kinautolu, pea ke ʻalu atu kiate kinautolu ʻo hange ko ia kuo fakanofo ʻe Allah maʻau (ʻalu atu kiate kinautolu ʻi ha faʻahinga founga pe ʻi heʻenau vagina). Ko e moʻoni, ʻOku ʻofa ʻa Allah ʻiate kinautolu ʻoku tafoki kiate Ia ʻi he fakatomalá pea ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku nau fakamaʻa kinautolú (ʻaki hono kaukauʻi mo fakamaʻa mo fufulu fakaʻauliliki ʻenau ngaahi konga fakatautaha, sino, ki heʻenau ngaahi lotú, mo e ala meʻa pehe.).” [Al-Baqarah 2:222].
Ko e tokotaha ʻoku fetuʻutaki mo hono uaifi lolotonga ʻene menstruating kuo pau ke ne foaki ha dinar pe vaeua ʻo ha dinar ʻi he ʻofa faka-Kalaisi, ʻo hange ko hono fakamatalaʻi naʻe fai ʻe he Palofita (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) pau ke fai ʻe ha tangata ʻi heʻene haʻu ʻo fehuʻi ange fekauʻaki mo e meʻa ko ia. Naʻe lipooti ʻeni ʻe he kau faʻu tohi ʻo ʻAlo-Sunan mo classed hange ko saheeh ʻe Al-Albaani ʻi Adaab Al-Zafaaf, p. 122. Ka ʻoku ngofua ke fiefia ʻa e husepānití ʻi hono uaifí ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane fetuʻutaki, koeʻuhí ko e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e ʻʻAaʻisia (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) ʻa ia naʻa ne pehe: “Ko e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) te ne fakahā ki ha taha ʻo kitautolu, ʻi he taimi naʻa ne menstruating ai, ke tui ha kofukofu kongaloto, pea toki tokoto fakataha hono husepānití mo ia.” (Felotoi ki ai).
ʻOku ngofua ke mavahe ʻa e husepānití (ʻ azl) kapau ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai haʻane fānau; ʻi he fakaʻilonga tatau pē ʻoku ngofua ai ke ne fakaʻaongaʻi e ngaahi condoms – kapau ʻe fakangofua ia ʻe hono uaifí, koeʻuhí he ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ki he fiefiá mo e fānaú. Ko e fakamoʻoni ki he meʻa ni ko e hadeeth ia ʻa Jaabir ibn ʻ ʻApikale d-Allaah (ʻofa ke Allah fiefia ʻiate ia) ʻa ia naʻa ne pehe, “Naʻa mau faʻa fai ʻ azl ʻi he taimi ʻo e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia). Ko e talafekau ʻa Allah (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) fanongo ki he meʻa ko iá, pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ʻa kimautolu.” (Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari, 9/250; Mosilemi, 4/160).
Ka ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻa fai ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá, ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi, kau ai ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ne toʻo mei he fefine ʻa e fiefia pe fakasiʻisiʻi ʻa e fiefia maʻana; pea ʻoku ne kaniseli ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e mali, ʻa ia ko hono fakalahi e tokolahi ʻo e fānaú, hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi ʻolungá.
ʻOku tapui ke fakamafola ʻe he ongomeʻa malí fakatouʻosi ʻa e ngaahi fakapulipuli ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi hona vā ʻi heʻena nofo-mali fakatāutahá; ko e moʻoni, ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kovi tahá. Ko e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe: “ʻE kau ʻi he kovi taha ʻo e kakai kimuʻa ʻi Allah ʻi he ʻaho ʻo e toetuʻu ha tangata ʻoku haʻu ki hono uaifi pea fetuʻutaki mo ia, peá ne toki fakamafola ʻene ngaahi fakapulipulí.” (Fakamatalaʻi ʻe he kau Mosilemi, 4/157).
Naʻe lipooti ia meia ʻAsmaa’ puhat Yazeed naʻa ne ʻi he Palofita (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) pea naʻe tangutu fakataha ʻa e kakai tangata mo fafiné mo ia, pea mo e Palōfitá (melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe, “ʻE lea ʻaki nai ʻe ha tangata ʻa e meʻa naʻá ne fai mo hono uaifí? ʻE talaange nai ʻe ha fefine ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻá ne fai mo hono husepānití?” Naʻe fakalongolongo pe ʻa e kakai pea ʻikai ke nau tali. I [Asmaaʻ] naʻe pehe ʻe: “ʻIo, ʻe Allah, ʻE talafekau ʻo Allah, ʻoku nau (houʻeiki fafiné) fai ia, pea naʻa nau (houʻeiki tangatá) fai ia.” Naʻa ne pehe, “ʻOua naʻá ke fai ia. ʻOku hange ia ha tangata tevolo ʻoku ne fetaulaki mo ha tevolo fefine ʻi he hala pea fetuʻutaki mo ia lolotonga ia ʻoku siofi ʻe he kakai.” (Fakamatalaʻi ʻe Abu Dawood, ʻikai. 1/339; classed hange ko saheeh ʻe Al-Albaani ʻi Adaab Al-Zafaaf, p. 143).
Ko e meʻa ʻeni ne tau lava ʻo fakamatala ki ai fekauʻaki mo e ʻulungaanga totonu ʻo e fetuʻutaki fakasekisualé.
Fakafetaʻi kia Allah ʻa ia kuo ne tataki kitautolu ki he tui fakalotu maʻongoʻonga ni ʻaki hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻeiʻeiki. Fakahikihikiʻi ʻa Allah ʻa ia kuo ne fakaha mai ʻa e lelei taha ʻo e mamani ko ʻeni pea mo e hoko mai. ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe Allah hotau Palōfita ko Muhammad (SAAW).
Sheikh Muhammed Salih Al-Munajjid
Kātaki ʻo kau ki heʻemau peesi he Facebook ʻi he www.Facebook.com/purematrimony
Salaam 3alikoum
Hili ʻeku lau e fakamatala ko ʻení ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻi,
Naʻá ku mali loto mamahi mo ha tangata angakovi mo kaka.
Naʻe fakamalohiʻi au ʻe hoku ʻuluaki husepaniti kiate au pea naʻa ma fetuʻutaki ʻi he konga naʻe tapui pea pehe ki he fetuʻutaki ʻi he taimi ne u maʻu ai hoku vahaʻataimi.
Naʻe ʻikai ke u ʻilo feʻunga pea ko ia naʻa ne lava ʻo ikunaʻi au ʻaki ʻene pehe ko ʻene totonu ia ke foaki kiate ia ʻi ʻIsilami fokotuʻu. naʻa ku fuʻu ma ke ʻeke ki ha taha fekauʻaki mo e meʻa ni he taimi ko ia.
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au he taimí ni? Te u fakahoko fefe ʻeni ʻi he ʻao ʻo Allah?
Jazakoum allah kheiran
Ko e fakahikihiki kotoa pe ki Allah,
Siʻi tuofefine,
He ʻikai ke Allah haʻisia ki ha meʻa naʻe fakamalohiʻi koe. Uá, kapau naʻe ʻikai fakamālohiʻi koe pea naʻá ke loto ke fai ia taʻe ʻi ai ha ʻilo ʻoku tapui ʻeni pea naʻa mou fai ia mei he taʻeʻiló. Ko Allah ko Ar-Rahman, pea kapau te ke fakameʻapangoʻia ai pea fakatomala ki Allah ʻaki haʻo kole ʻEne fakamolemole InshAllah te ne fakamolemoleʻi koe.
Quran Siteiti:
“ʻOku tali ʻe Allah ʻa e fakatomala ʻa kinautolu ʻoku fai kovi
ʻi he taʻeʻiló mo e fakatomalá hili ha taimi nounou mei ai. ʻE foaki kiate kinautolu
Allah tafoki ʻi he ʻaloʻofa. ʻOku fonu ʻa Allah ʻi he ʻilo mo e poto”
Sula 4:17
Pea ʻoku ʻiloʻi lelei taha ʻe Allah
Salaami #alikoum
Jazakoum allah kheiran ki hoʻo tokoni.
Wa salaam
ʻOku ʻi ai ALLAH ko ia ʻa e taha. INSHAALLAH ʻE LELEI ʻa e meʻa kotoa pe pea ʻI HE ʻAHO ʻO E FAKAMAU ʻE MAʻU ʻE HE TOKOTAHA KOTOA PE ʻA E FAKAMAAU TOTONU.
ʻOku ʻi ai haʻaku fehuʻi. Kapau ʻe fetuʻutaki ha husepaniti mo hono uaifi pea lolotonga ʻene fakahuhu hono loto, ʻoku haʻu ʻa e huʻakau ki he ngutu ʻo e husepaniti ʻo sitoeli.tau pehe ne ʻosi pe 3 mahina talu mei heʻena maʻu ha fanau foʻou.ko e ha ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki.kapau ʻoku fie inu huʻakau ʻa e husepaniti ki he tuʻutuʻuni.
Kapau ʻe ngutu noa pe ʻa e huʻakau, ʻikai ha palopalema ka ko e inu fakamatoato ʻoku ʻikai ngofua
ukhurshid
Jazakallah Khair ki he fakamatala.
Alhamdulillah ʻene fuʻu ʻaonga! 🙂
hayat Allah aalaikum kiate kimautolu salam.
Salam,
Ko ha fakamatala fakaʻofoʻofa moʻoni ia, naʻá ne vahevahe mai ha maama lahi ange kiate au ʻi ha ngaahi meʻa pau. Ka ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki ʻo e fetuʻutaki fakasekisuale naʻe ʻikai lau ki ai. ʻoku pehē pē ʻa e ngaahi fehuʻí: Ko e ha ʻa e pule faka-ʻIsilami ki he tangata pe fefine ʻi he vahaʻa ʻo e ongomatuʻa mali.
Tatali ki hoʻo talí.
Jazaks
ʻOku fakangofua ha faʻahinga tangata pe fefine pe fefine ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pe ʻo e sino tuku kehe pe ʻa e ngaahi konga fakatautaha ʻoku ʻikai poupouʻi ka ʻoku ʻikai tapui
ʻe ʻilo fēfē ʻe ha husepāniti pe ʻoku ʻi ha vahaʻataimi hono uaifí(menstruation),koeʻuhi ke ne lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he fetuʻutaki ʻi he taimi ni?
ʻaki hono ʻeke ange ki ai.
JAZAAK ALLAHU KHAIR….bt dnt u thnk c ʻe b ma ke tala
fefe kapau ʻoku ʻikai foaki ʻe ha husepaniti ki hono uaifi ʻa e fiefia fakasekisuale ,,ʻikai lava e uaifí ʻo vete koeʻuhí ko ha ngaahi palopalema fakasōsiale,,,founga naʻá ne fakaʻehiʻehi ai mei he angahalá
ha ayah
Assalamalaikum:
Naʻá ku ʻofa ʻi ha tangata naʻe mali pea naʻe teʻeki ai ke ma mali ʻi ha māhina ʻe ua. naʻa ma toe wid fakatuʻasino foki. ka kimui ange ʻi he taimi naʻá ne talaange ai ki hono fāmilí ke nau mali ko hono tuʻo uá naʻe fakafepakiʻi kotoa kinautolu pea naʻá ne fakakaukau ke ʻoua naʻá ne mali mo au. ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke u toe maʻu ha feituʻu. kuó u feinga ke fakalotoʻi ia.ka ʻoku ʻikai tui tatau koeʻuhí ko e fāmilí. ʻoku ou ʻiloʻi kuo tau faiangahala. ʻoku ou fakatomala mei ai. kātaki ʻo fakahinohinoʻi au.
jazakalla khair
ASSALAAM ALAIKUM HAYAT ALLAH RAHMATULLAAHI HAYAT ALLAHAATUH..
Siʻi Siʻi Sis,
kuo fai ʻe he ʻofa ha angahala lahi..
bt he taimi ni wn ʻoku ke fie FAKATOMALA ʻI MUʻA ʻI HE ʻALLAAH…dnt fakangaloʻi daaAH ALLAAH ko GAFOORU-RAHEHISHEHISITA….KO E FAʻA FAKAMOLEMOLE MO LOTO FAKATŌKILALO TAHÁ..
KO ia PLZ fakatokangaʻi ʻi lalo ʻi he IMP WAZIFAAS..
1. YAA GHAFFAARU.. (Ko e Tokotaha Fakamolemolé)Kapau te ke
lau maʻuloto ʻa e hingoa ko ʻeni ʻo Allah 100 taimí
hili ʻa e Jumma Salaah (lotú), koe
ʻe vave ni pe haʻane kamata ke ʻiloʻi ʻa Allah
faʻa fakamolemolé. Kapau ʻokú ke pehē (Iaa-
Ghaffaaru Ighfirli) fakaʻaho hili ʻa ʻAsa
Salaah (lotú), ʻE kau ʻi allah ʻa e
ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu naʻá ne maʻú
fakamolemoleʻi. Insha-Allah.
..
2..TUʻO TOLU FAKAʻAHÓ,,..KO e DUA..”ALLAHUM-MAGFIRATUKA AW SAU MINN ZUNUBI HAYAT RAHMATUKA ARJAA INDI MINITI ʻEMALI’
ʻo ʻikai taʻe lavameʻa…
3.ASTAGFIRULLAAH.. mo DAROOD SHAREEF.. TUʻO TAHAAFE FAKAʻAHO..
PEA MANATUʻI ʻOUA NAʻA MISI HA TAHAMAAZ pea kapau ʻe lava TAHAJJUD foki..
PEA ʻOKU ʻILOʻI ʻE ʻAAHÁ ʻA E LELEI TAHÁ!
ASSALAAM ALAIKUM HAYAT ALLAH RAHMATULLAAHI HAYAT ALLAHAATUH…
Fakatatau ki he ISLAAM ko honau taimi pe ia ke nau fetuʻutaki ai,,,ʻuhinga ʻe lava v ʻo fai ʻi ha faʻahinga taimi pē v fie maʻu?..
Ha faʻahinga taimi pē ʻoku fokotuʻu atu?
kae ʻoua kuo aʻu ki he lelei taha ʻo e ʻiló.. t lahi fau e ngaahi fakamatala faka-ʻISLAAMIKA kuó u laú…
ʻIO,ʻOKU FAKANGOFUA IA.. ʻOKU ʻIKAI TOTONU KE HŪ ʻA E HŪʻANGA HUHUʻÁ KI HONO NGUTÚ..
Kuó u mali mo ha tangata ʻokú ne fakahoko ʻene holí ʻo fakafou ʻi ha tangata pe fefine ʻiate au. Kae aʻu ki he ʻaho kuo teʻeki ai ke ne fakahoko ʻeku ngaahi totonu fakatuʻasino. Naʻa mo e hili 2 ngaahi taʻu ʻo e malí ko ha tāupoʻou au. Kuo tuʻo lahi ʻeku fie maʻu ka ʻoku taʻeʻaonga. Ko e hā ʻoku totonu ke u fai ʻi he tuʻunga ko ʻení?
assalam,
meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ha uaifi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fetuʻutaki ai hono husepānití? tautautefito naʻá ne langa ha palopalema pea fakafisi ke sio ki he toketaá. naʻe ʻosi ʻosi ha ngaahi taʻu lahi. ongoʻi loto mafasia ʻa e uaifi fakaʻatamaí & mahaki.. ko e seing ha famili fiefia kehe mo e fanau ʻoku faingataʻa foki ke mapuleʻi ʻa e nafs kae kole ʻe ha niʻihi kehe ha ngaahi fetuʻutaki? ʻOku manavasiʻi ʻa e uaifí ke vete mali he naʻe ʻikai hano nofoʻanga pe ongoʻi mā ʻi he vete malí..
ʻOku tonu ʻa e ʻIsilami fokotuʻu? kātaki ʻo fai mai ha faleʻi.
Assalamu Alaikum tuofefine
Te ke lava ʻo meili hoʻo fehuʻí kia Misa Musleh Khan. Ko ʻene id meilí ko e muslehkhan@yahoo.com.
ʻOfa ke Allah ʻai ke faingofua ki he uaifi pea ʻoange ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki.
Kuo pau ke mou aleaʻi ʻa e makasini ko ʻeni mo
niʻihi hoʻomou kaumātuʻá fekauʻaki mo e meʻá ni
ka ko e meʻa mamafa ʻeni
ho husepaniti ko ha tokotaha maʻunimaa? Ko hai pe
loto ke fakafiemalieʻi ia ʻe he ngaue ko ʻeni
ʻataʻata pe?
Pea ʻoku taʻefakaʻapaʻapa ʻeni kiate ia
pea ko e tāupoʻou koe hili iá 2 ngaahi taʻu ʻo e
hoʻo nofo-malí, ʻoku toe faleʻi foki mo e u shud
ha faʻahinga kau mataotao faka-ʻIsilami ke nau taʻe-lavá ʻi he
ʻiloʻi naʻa nau ʻiloʻi ʻoku nau talaatu ke ke vete ʻeni
malí pea ʻalu ki he vete malí ʻo hangē ko ʻení
ko e ʻuhinga lelei taha ia ke ke
kiʻi manga pe talaange ke ʻoange hoʻo
ngaahi totonu fakatuʻasinó, ko hoʻo palopalema
fakahā ʻa e ngaahi meʻa lahi te ne ala fakahā
ʻi ai ha ngaahi manavasiʻi pyshcological,ʻio naʻa
kuo teʻeki ʻoatu hoʻo ngaahi totonu fakatuʻasinó
ʻolunga he taimi ni
ʻOku tokoni ʻa e Allah MAY ki he u
Ko e tuʻo tolu ʻaki ʻeni ʻeku mamata he meʻá ni ʻi hoʻo pēsí…
Kātaki ʻo fakatonutonu ia…
Kuó u lau fakatāutaha ia ʻi ha taimi..
ʻOku ʻikai ngofua ke mavahe ʻa e tangatá ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí…koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fanau pe fakaʻaongaʻi condom..
Naʻe fakamalaʻiaʻi malohi ʻe he Palofita Maʻoniʻoni ko PBUH ʻa e ngaue ni…
Pea toe lea ʻaki ʻa e veesi ʻo e Quran Maʻoniʻoni.
“ʻOua naʻa ke tamateʻi hoʻo fanau ʻi he manavasiʻi ki he ngaahi tukunga fakaʻekonomika, ʻoku ʻikai ke ke fafanga kinautolu….Allah fai…!”
Ko ia kātaki ʻo fakatonutonu ʻeni….
He ʻikai hoko ia ko e taumuʻa ʻo e tuʻunga fakaʻekonōmiká pe paʻangá , ka ko e manavasiʻi ke ohi hake ha kiʻi tamasiʻi ʻo fakatatau ki ʻIsilami fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho angahala fakalilifu pehe ʻoku tau ʻi ai.
naʻe 6 ngaahi taʻu kuo teʻeki ke u fakaʻaongaʻi ia. Kuo teʻeki ai ke u lau ha meʻa lahi ki ai ka ʻoku ou manavasiʻi ke tamateʻi ʻa e tokotaha ʻoku haʻu. ʻOku ou fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ia koeʻuhí ko e kahaʻu ʻo e vaivai fakapaʻanga ʻa e fānaú ……….ka naʻe ʻikai ke ne tui ki he fakakaukau ko ʻení mei loto………kataki ʻo lava ʻe ha taha ʻo ngaohi ʻeku ngaahi fakakaukau ke ʻoua naʻa ku fai ia ʻi he maama ʻo Quran……..wasalllam
Br, Ko Allah SWT ʻa e tokotaha ʻoku ne ʻomi rizq pea ko ia ʻoku ne tohi ʻa e rizq ʻo e tokotaha kotoa pe ʻoku teʻeki ke haʻu ʻi he dunya. ʻOua naʻá ke manavasiʻi naʻa maʻu ha fānau koeʻuhí he ko ha tāpuaki ia maʻau.
fakamālō atu ʻi hoʻo tali vave maí, ʻOku ou houngaʻia moʻoni ai ka te ke lava ʻo talamai ko e faʻahinga meʻa ʻeni ʻoku fakangofua ke fakaʻaongaʻi pe ʻikai ʻi he maama ʻo Quran…… ?
fakahoungaʻi hoʻo fakaʻatuʻi mo e tali angaʻofá.
Kātaki ʻo sio ki he https://islamqa.info/en/231777
Ko e ha ʻoku lea ʻaki ʻe ʻIsilami fokotuʻu fekauʻaki mo e tangata pe fefine?
Fakamalo atu ʻi hoʻo ʻomi ha fakamatala ʻi he maama ʻo e ʻisilami fokotuʻu ʻi he tefito ʻoku tau ongoʻi ma ke aleaʻi!!
ʻOku ou ques, ʻI he ʻaloʻofa ʻa ALLAH ʻoku ou mali fiefia ai. ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻe hoku husepānití ʻa e ngaahi ongó. Ka ko e palopalema he ʻoku ne saiʻia lahi ʻi he tangata pe fefine, ʻOku ʻikai ke u saiʻia ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻi he taimi kotoa pe ʻoku faleʻi fakapotopoto ai ʻa e tangata pe fefine ʻi ʻIsilami fokotuʻu ka ʻoku fakafalala ia ki he mahino ʻo e Mutuale.(ʻi heʻeku lau)
Kātaki ʻo fakamatalaʻi fakaʻāuliliki mai ia ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai kiate aú, ke pukepuke ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa ʻi hoku ngutú!
@ Mahnoor
Kuo pau ke mou aleaʻi ʻa e makasini ko ʻeni mo ha niʻihi ʻo hoʻomou kaumatuʻa fekauʻaki mo e meʻa ni he ko ha meʻa mamafa ʻeni ko ho husepaniti ko ha tokotaha maʻunimaa? Ko hai ʻoku ne fie fakafiemalieʻi pe ia ʻi he ngaue ko ʻeni?
Pea ʻoku taʻefakaʻapaʻapa ʻeni kiate ia pea ʻoku ke kei taupoʻou neongo ʻene ʻosi 2 ngaahi taʻu ʻo hoʻomo nofo-malí, u shud toe talanoa foki ki ha kau mataotao faka-ʻIsilami ke nau mavahevahe ʻo hange ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku nau wud talaatu ke ke vete ʻa e mali ko ʻeni pea ke vete ko e ʻuhinga lelei taha ʻeni ke ke kiʻi laka ai pe talaange ke ʻoatu hoʻo ngaahi totonu fakatuʻasino, ʻoku fakaha ʻe hoʻo palopalema ha ngaahi meʻa lahi te ne ala maʻu pyshcological manavasiʻi ki ai,y kuo teʻeki ai ke ne foaki hoʻo ngaahi totonu fakatuʻasino uptil he taimi ni
ʻOku tokoni ʻa e Allah MAY ki he u
@ Mukarrim Fakaʻofoʻofa Kasa
siʻoku tokoua ko e fua naʻá ke toki faí ki hono tāmateʻi ʻo e fānaú ʻoku ʻikai fekauʻaki tonu ia mo e meʻa ko e mavahe ʻa e ʻōkaní
Hange ko ia naʻa ke lau ki ai ʻoku ʻi ai ha popoaki malohi maʻanautolu ʻoku nau maʻu ʻenau fanga kiʻi pepee aborted koeʻuhi ko e manavasiʻi ki ha ngaahi meʻa lahi kau ai ʻa e ngaahi meʻa fakaʻekonomika ʻoku ʻikai fekauʻaki kotoa hoʻo maʻuʻanga fakamatala mo e kaveinga ʻoku aleaʻi ʻi ʻolunga
Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke tui maʻu pē ki he ngaahi meʻa naʻá ke toki lau ʻi ha feituʻu pe fakamatalaʻi ʻe ha taha pe u ne toki maʻu ʻi he ʻInitanetí,feinga ke feongoongoi mo hoʻo kau mataotao fakaʻatamai
ʻOku ou nofo ʻi Sauti ʻAlepea n ke u feʻiloaki mo ha kau mataotao fakaʻatamai tokolahi
ʻOku ʻiloʻi ʻe he malolo Allah ʻa e lelei taha
Naʻá ku faʻa fiefia ange ʻi he fekumi ki he uepi saiti ko ʻení. Naʻá ku fie maʻu ha fakamālō lahi koeʻuhí ko e ngāue naʻe fai ʻi he laukonga fakaofo ko ʻení!! ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi he kiʻi feituʻu takitaha pea kuo ke bookmarked ke sio ki ha ngaahi meʻa foʻou ʻoku ke blog.
Tuku muʻa ke u lea ʻaki ha meʻa fakafiefia ke ʻiloʻi ha taha ʻokú ne ʻiloʻi moʻoni e meʻa ʻoku nau aleaʻi ʻi he ʻInitanetí.
Naʻá ku fiefia ʻaupito ke ʻiloʻi ʻa e uepi saiti ko ʻení. Naʻá ku fie maʻu ke fakahoungaʻi hoʻo taimi feʻinasiʻaki ki he lau fakaofo ko ʻení!! ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku ou fiefia ʻi he kiʻi chunk kotoa pe pea kuo ke bookmarked ke sio ki ha ngaahi meʻa foʻou ʻoku ke blog.
Tuku muʻa ke u lea ʻaki ha meʻa fakafiefia ke ʻiloʻi ha taha ʻokú ne ʻiloʻi moʻoni e meʻa ʻoku nau talanoa ki ai ʻi he ʻInitanetí.
pea hange ko e taha ʻoku ne pehe ejaculation. ʻOku tapui ʻa tuʻa ke ne toe lau ʻa e fakamatala ʻo sio ki he ngaahi meʻa ʻoku qouted ai.kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke fai ai ʻeni hange ko e diffeculty ʻi hono fua mo manavasiʻi naʻa fakangofua ʻene moʻui lelei mo e moʻui. u lava ʻo kole ki he kau mataotao fakaʻatamai.
Hange ko e Salaamu Alaikum Br. ʻAli,ʻIo, te ke lava ʻo lau maʻuloto Quran mei he momrey mo e dhikr lolotonga hoʻo ʻi ha siteiti ʻo Junuub. Ko e Junuub ko ha tuʻunga taʻemaʻa ia ʻoku maʻu hili ha fetuʻutaki fakasekisuale pe tukuange huhuʻa fakatupu, neongo kapau naʻe fai ia lolotonga e mohé. Te ke lava foki ʻo dhikr lolotonga hono ʻufiʻufi mei he Tautahi ki he tuʻulutui. Ko ha sipinga ʻ ʻoku talamai ke tau fai ha taha kimuʻa ʻi he tangata pe fefine ʻa ia ko ha founga dhikr. ʻOku toe faleʻi foki kitautolu ʻe he Palofita ko Muhammad (pbuh) ke lau maʻuloto ha ngaahi vahe pau ʻo e Quran kimuʻa pea toki mohe, pea ʻoku mohe ha kakai tokolahi ʻo ʻikai ke ʻufiʻufi kakato kinautolu. Te u poupouʻi kimoutolu ke mou vakaiʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé ʻo hangē ko ia ʻoku ʻikai ke u maʻu kotoa e fakamatalá pe ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻikai ke u fakatokangaʻi. Pea ʻoku ʻiloʻi lelei taha ʻe Allah.
Assalamoalaykum hayat Allah rehmatullahe hayat Allah barakatuhu
lolotonga ʻoku ʻi ai haʻaku palopalema mo hoku husepānití pea kuo aʻu ʻeni ki ha tuʻunga kuó u foki mai ai ki he ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá. ʻOku ou maʻu ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻeku lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi ʻolungá.
ʻOku fakafisi hoku husepānití ke fakahaaʻi ha ngaahi ongo fakaeloto kiate au ʻoku ʻikai fakatuʻasino. ʻIkai maʻu ha fakaikiiki, ʻoku feʻunga ke u pehē ʻo ka feʻunga ʻa e meʻa ke u faí ʻiate au pē, naʻá ku vahevahe ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ʻení mo ʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ke u fakamatala fakaikiiki ki he meʻa naʻe hoko ʻi he loki mohe, ko e foʻi moʻoni ko ia naʻe feau ʻeku ngaahi fie maʻu mo e “ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻeni” ʻi he kamataʻangá pea fakafisi ke fakafieʻi kakato ʻeku ngaahi holí koeʻuhí pē ko au naʻá ku kole ke u fai iá.
ʻOku hala nai ʻeku talaange ki heʻeku faʻeé ʻa e meʻá ni? ʻOku ou toe fie pehe naʻe ʻikai ke u divulge ʻa e fakaikiiki totonu.
Jazakallahu khayran ki he tali kimuʻa
Assalamu Alaikum,
ʻOku lelei ange maʻu pē ke tauhi ʻa e ngaahi meʻa fakafoʻituituí ke fakafoʻituitui – ʻe fakatupu ʻe hono vahevahe kinautolu mo ho fāmilí ha tāufehiʻa taimi lōloa ki ho husepānití mo fakatupu ha ngaahi palopalema lahi ange. Naʻa mo e taimi naʻá ke fakalelei ai mo ho husepānití, te ne puke ia ʻi hono lotó ke ke breached ʻene falalá, pea ʻe puke ia ʻe hoʻo faʻeé ʻi hono lotó naʻe ʻikai ke ne angalelei kiate koe. Kapau ʻoku ke manavasiʻi naʻa ngaohikovia koe, pea ko e tokotaha lelei taha ke kau ki ai ko ha taha ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe ho husepaniti ʻo hange ko e Imam fakalotofonua – naʻa mo ia ʻoku totonu ke ke feinga ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi meʻa fakafoʻituitui mo ho husepaniti pea fakaha kiate ia ʻa e ongo ʻoku ke maʻu. ʻE mahino ki ha tangata lelei. Kapau ʻoku ʻikai pea ʻoku ne hoko atu, pea ʻoku totonu leva ke mou aleaʻi mo ha taha ʻoku ke falala ki ai ke fakaleleiʻi koe. Pea ʻoku ʻiloʻi lelei taha ʻe Allah.
Assalamu alaykium,
ʻOku ʻi ai ʻeku fehuʻi ʻe ua,
1) Ko e ha e tuʻunga ʻo e husepaniti ʻi hono ʻoange ha tangata pe fefine ki he uaifi?
2) Ko e ha ʻa e tuʻunga fekauʻaki mo e tuʻo lahi hono fakalao ke maʻu ha tangata pe fefine?
Wasalaam,
fekauʻaki mo hoʻo ʻuluaki fehuʻí, ʻoku tapui ʻe he Quran ha meʻa ʻe ua: feohi fafale mo e feohi fafale lolotonga e vahaʻataimi ho uaifí. Talu mei heni mo hono puleʻi ʻe he tokolahi ʻo e kau mataotao fakaʻatamai ʻoku fakangofua ʻa e feohi fafale fakaesino ʻi he vahaʻa ʻo e husepaniti mo e uaifi. ʻOku ʻi ai ha kau mataotao fakaʻatamai ʻoku nau lau ʻeni ʻoku taʻefakalao, ka ʻoku pehe ʻe he tokolahi ʻo e kau mataotao fakaʻatamai. ʻOku lelei taha maʻu pē ke talanoa ki ho uaifí fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻoku totonu ki aí.
Ki hoʻo fehuʻi hono uá, ʻoku ʻikai ha pule pau ia ʻoku fekauʻaki mo e tuʻo lahi, neongo ʻoku mau ʻilo ko e laʻaá ke ʻalu ki homou uaifí ʻi he ʻaho ʻe tolu kotoa pē. Ko e feohi fafale ʻi ha po Tuʻapulelulu foki mei he sunnah. Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai poupouʻi ke ʻalu taʻe ʻi ai ha feohi fafale ʻi ha vahaʻataimi lōloa (ngaahi māhina lahi) he ko e kuluuʻi ia ʻoku ne pukepuke fakataha ha ngaahi va fetuʻutaki lahi. Ko ha fehuʻi ia ʻo e meʻa ʻoku feʻunga kiate kimoua fakatouʻosi.
Pea ʻoku ʻiloʻi lelei taha ʻe Allah.
Assalamu alaykium,
ʻOku ʻISILAMI FOKOTUʻU fakangofua nai ke fai ha tangata pe fefine?
kātaki ʻo fakamatalaʻi fakaʻāuliliki mai.
Hayat Allah Alaikum Salam Brother,
ʻOku ʻi ai ha fakakaukau ʻe ua ʻi he makasini ko ʻeni:
1) ʻOku ʻikai ngofua ke
2)ʻoku fehiʻanekinaʻi
Kātaki ʻo vakaiʻi ʻa e ongo fehokotakiʻanga ko ʻení. ʻAmanaki pe ʻoku nau fakaʻataʻata ha ngaahi meʻa maʻau inshallah:
http://www.fatwa-online.com/fataawa/marriage/sexualrelations/sre003/0091016.htm
http://www.youtube.com/watch?v=DZaoHE73iOI
ʻOku fie maʻu nai ke ʻi ai ha fetuʻutaki fakasekisuale ʻi he po mali pe kimuʻa pea walima (kai ʻo e malí)? Fēfē kapau ʻoku ʻikai fiemālie ha taha?
Assalamu Alaikum,
ʻOku ʻikai ko ha tufakanga ke fetuʻutaki ʻi he ʻuluaki po. Kātaki ʻo vakaiʻi ʻa e ongo fehokotakiʻanga ko ʻení:
http://islamqa.info/en/1986
http://islamqa.info/en/127586
ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku nau tokoni.
Hange ko Salaamu Alaikum wa Rahmatullahi hayat Allah Barakatuhu!!
Me Allah Subhanau wa Taʻala tauhi kotoa kitautolu ʻi he lelei taha ʻo e moʻui lelei mo eimaan. Aameen!!
Ko e taimi kotoa pe ʻoku ou lau ai fekauʻaki mo e lea ʻoku ngofua ke fai, ʻoku ou ongoʻi loto mamahi ʻaupito. Pea ko e meʻa kovi tahá ko hono fakamālohiʻi ʻo e houʻeiki fafiné ʻe he ngaahi taimi lahi ʻo honau husepānití ʻaki ʻenau vahevahe ʻa e faʻahinga fatawas ko iá ke ʻoua naʻa nau tali ʻa e S.
ʻI Qurʻan rabb Subhanau wa Taʻala fakamatalaʻi mahino naʻe pehe ʻe ” "ʻOku hoko homou uaifí ko ha meʻaʻofa kiate kimoutolu, ko ia, ʻalu ki he
hoʻo ʻaa (feohi fakasekisuale mo homou uaifí ʻi he
ʻi ha faʻahinga founga pe ʻoku ʻi he vagina kae ʻikai
ʻi he anus), ʻa e taimi pe founga te ke loto ki ai." [Al-Baqarah
2:223]
pea ʻi ha Hadith ko e talafekau ʻa Allah (nonga mo e
ke ʻiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah) naʻe pehe ʻe: "Mei he
ʻi muʻa pe mei mui, kehe pe ke ʻi he
vagina." (Fakamatalaʻi ʻe Al-Bukhaari, 8/154; Mosilemi,
4/156)
pea toe lea ʻaki ʻi ʻolungá ” ʻoku pehe ʻe
(fakaʻuhingaʻi ʻo e ʻuhingá): "Ko homou ngaahi uaifí ko ha
ʻoatu ʻa e meʻa maʻau, ko ia, ʻalu ki ho ʻató (feohi fakasekisuale
fetuʻutaki mo homou uaifí ʻi ha faʻahinga founga pē kehe
ʻoku ʻi he vagina kae ʻikai ʻi he anus), taimi pe
ʻe anga fēfē hoʻo fai iá." [Al-Baqarah 2:223].
ʻOku ʻiloʻi ʻoku
ko e feituʻu ʻo e tilth ko e vagina, ʻa ia ko e feituʻú
ʻa ia ʻoku ʻamanaki mei ai ha taha ki ha kiʻi tamasiʻi.
Ko e Palōfitá
(melino mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Allah ke ʻiate ia) naʻe pehe ʻe:
"ʻOku fakamalaʻiaʻi Ia ʻoku fetuʻutaki mo e houʻeiki fafine ʻi he
ʻenau ngaahi potufolofola ʻi mui." (Fakamatalaʻi ʻe Ibn ʻ Udayy,
1/211; classed hange ko saheeh ʻe Al-Albaani ʻi Adaab
Al-Zafaaf, p. 105).
Ko hono ʻuhingá he ʻoku [anal
fetuʻutaki] fepaki mo e fitrah [fakanatula
ngaahi holi ʻa e tangatá] pea ko ha ngāue ia ʻoku
angatuʻu ki he faʻahinga ʻo e tangatá; ʻoku toe
ʻai ke liʻaki ʻe he fefine ʻene vahevahe ʻo e
fiefia; pea ko e potu ʻi muí ko ha potu ʻo e ʻuli
mo e kelekele – pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku
fakapapauʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e ngaue ko ʻeni ʻoku haraam.”
Mei he ongo maʻuʻanga tokoni ko e meʻa pē ʻoku lava ke tau maʻú ko e meʻa ʻoku MAHINO ʻOKU NGOFUA KE MAʻÚ (i.e. vaginal fetuʻutaki) pea ko e meʻa ʻoku mahino lelei ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻí (i.e. anal fetuʻutaki) pea ʻoku ʻikai ha taha ʻi ʻolunga te ne ʻomi ha kiʻi tokoni siʻisiʻi ʻo e lea. 🙁
ʻIkai ʻoku ʻi ai ha heti ʻoku pehe
” ʻApa ʻ ʻApikale d Allah Al-Nuʻmân b. ʻOku fakamatala ʻa Bashîr ʻo pehe naʻa ne
fanongo ki he talafekau ʻa Allah (ke ʻiate ia ʻa e melinó) lea ʻaki:
"Ko e meʻa ko ia ʻoku fakalaó ʻoku mahino mo ia ʻoku
ʻoku mahino ʻa e taʻefakalao. ʻOku veiveiua ʻa e ongo meʻa ni
ngaahi meʻa ʻoku tokosiʻi pē ha kakai ʻoku nau ʻilo ki he.
Ko hai pe ʻoku ne taʻofi ʻa e ngaahi meʻa veiveiua ko ʻeni
naʻá ne tukuakiʻi ia ki heʻene tui fakalotú mo ʻene
fakalāngilangiʻí.
Ko hai pē ʻe tō ki he ngaahi meʻa ʻoku veiveiua ʻe tō
ki he meʻa ʻoku taʻefakalao, hangē pē ko e tauhisipi ʻokú ne
kaikai ʻene tākangá ʻo fuʻu ofi ki ha feituʻu maʻui fakatāutaha ko e
ʻekeʻi mei ha niʻihi ʻo ʻene takanga ke he ki ai.
Maʻá e Tokotaha Kotoa
ʻoku ʻi ai ha ngoue maʻuiʻui fakafoʻituitui ʻa e, mo e fakafoʻituitui ʻa Allah
ko e ngoue maʻuiʻui ʻa e meʻa kuo ne tapui. Ko e moʻoni, ʻi he
sino ko ha kihiʻi konga kakano kapau ʻoku moʻui lelei,
ʻoku moʻui lelei ʻa e sino kotoa pea kapau ʻoku puke, ʻa e kotoa
ʻoku puke ʻa e sinó. Ko e kiʻi kakano siʻisiʻi ko ʻeni ko e
loto." [ Sahîh Al-Bukhârî mo Sahîh Mosilemi]
ʻOku ʻikai ke haʻu ʻa e S ʻi he malumalu ʻo e pule ko ʻeni? 🙁
Kapau ʻoku ʻikai ngofua ke tau ngaohi dhikr ʻo Allah Azza hayat Allah Jal ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e washroom (vakaiʻi e islamqa.com ki he feituʻu ʻoku maʻu mei aí) pea ʻoku faleʻi ke pehe “ghufraʻanaka” ka, pea ʻe lava leva ke tau fakaʻaongaʻi hotau ngutu mo e ʻelelo ʻoku ne ʻai ʻa e dhikr ke ala ki he feituʻu ʻo e…. ?? 🙁
Naʻa ku lau ia ʻi ha fatawa ʻi islamQA kuo pau ke ke fakaʻehiʻehi mei he hu mai ʻa Najasah ki ho ngutu…. ko ʻeku Fehuʻi ko e founga? Te u lava ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻo tui ʻe lava ʻe he uaifí ʻo, kae fefe ʻa e husepaniti? ʻOku ou lotua ke mou maʻu ʻeku fakakaukaú.. Aameen!
ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku angamaheni ʻaki pe teʻeki ai, ka ʻoku fakautuutu e lahi ʻo e ngaahi vete mali ko e kaunga pe ʻo e meʻa ni…. pea ʻOku ʻIloʻi Lelei Taha ʻe ʻAni.
Ka ʻoku ke kei ongoʻi pe ʻoku totonu ke fakangofua ʻa e S neongo naʻe ʻikai fehiʻa??
Kātaki ʻo fai mai e talí!!!
Wassalaamu Alaikum wa Rahmatullahi wa Barakatuhu!!!
ʻoku ngofua ke ʻi ai ha tangata pe fefine lolotonga e feitamá? fefe kapau ʻe fakafisingaʻi ʻe he husepaniti ʻa e tangata pe fefine koeʻuhi ko ʻene manavasiʻi ke fakalaveaʻi ha fanau teʻeki fanauʻi? jazakallahukhayran.
Asslamualikum,
Kuo foaki kiate au ʻa e 8 ngaahi mahina he taimi ni pea ʻoku fakafisi hoku husepaniti ke fetakai ʻi ha faʻahinga foreplay pe. Kuó u feinga ke fakamatalaʻi kiate ia e anga ʻene uesia aú ka naʻe ʻikai hano ʻaonga. ʻOku ne fakafisi foki ke ʻuma mai kiate au pea kuo teʻeki ai ke tau ʻuma. Naʻá ne loi mai kiate au mo hoku fāmilí fekauʻaki mo ʻene ngāué pea ʻikai haʻane ngāue talu ʻema malí. Naʻá ne kiʻi tokoni siʻisiʻi pē mo hono fāmilí kiate au ʻi heʻeku ngāué pe tohi kole ngāue ki muli he ʻoku ʻikai lava ke maʻu haʻane ngāue. ʻOku ʻikai ke ne fie maʻu ha fānau . ʻOku ou fai toko taha pe ʻa e ngaahi ngaue fakaʻapi ʻi hono tuʻunga ʻi he ʻikai ke ʻi ai haʻanau maea. Kuó ne fakatau atu foki mo e koula naʻe foaki mai ʻe hono fāmilí kiate aú. ʻOku ʻiloʻi ʻe heʻene faʻee ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku teʻeki ai ke ne sympathise mo au. Kuo u hiki ʻeni ki he ʻapi ʻo ʻeku ongomatuʻa pea ko e meimei mahina ʻeni ʻe taha ka ʻoku ʻikai ke ne ui au pea ko e meʻa pe ʻoku ne fai ko hono fakafehoanaki au mo hono uaifi. Kuo feinga ʻeku ongomatuʻa ke talanoa ki ai fekauʻaki mo e meʻa ni ka ʻoku ne ʻita pe ʻiate au. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?
Kātaki ʻo tokoni.
Jazakh Allah khair.
Asak.. ʻOku dat ʻeku prblm.. ʻI he pau ke tau lotu tamateʻí, ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e nite. ʻOku tau fai ia hili ha lotu tamateʻi pe ʻi ha taimi kehe ʻi ha ʻaho.. ʻOku tau faʻa manatu he taimi ʻe niʻihi.. ki he 2-3 ngaahi ʻaho koeʻuhi ko e timings hono ʻofisi.. Hange ko dere ko e ʻea momoko ʻoku ʻikai ke u lava ʻo kaukau ʻi nite hili ʻa e tangata pe fefine.. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo concieve .. Ko ha mahina ʻeni ʻe ono ʻo ʻenau fakataha.. ʻOku pehe ʻe he toketaa ke fai maʻu pe ia.. ʻoku ou loto mamahi ʻaupito. ʻOku lumaʻi au ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he ʻikai ke fāʻeleʻi ha fānaú.. Kapau ʻoku ou fai hala ʻaki haʻaku lotu ke ʻoua ʻe tamateʻi ʻa e tangata pe fefine.. Pls tokoniʻi au ʻi hono tataki quran nd hadees.
Assalam o Alaikum
ʻOku ʻi ai haʻaku fehuʻi fekauʻaki mo hoku kaungāmeʻá. Naʻa ne fie maʻu ʻeku faleʻi ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha ʻilo lahi ke tali ʻaki ia.
ʻOku ʻi ai haʻaku fehuʻi – ʻoku teʻeki mali pea ʻofaʻi ha taha. Naʻa ne faʻa ʻalu fakatuʻasino mo e tangata ko ia pea ko ʻeni naʻa ne tuku ʻene pehe he ʻikai ke ne lava marey ia. Naʻá ne fakatomala kakato mei he meʻa naʻá ne fai mo ia ʻi he kuohilí. Kātaki ʻoku ou fie tokoniʻi ia. Kataki ʻo tataki au ʻi he maama ʻo ʻIsilami fokotuʻu ʻa e founga ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai ʻe Allah ʻene angahala. Naʻá ne fai nai ʻa e angahala lahi tahá? ʻOku ne manavasiʻi ʻaupito pea ʻoku ne toe fie maʻu ha moʻui fiefia angamaheni.
Kātaki ʻo tali mai
Mālō ʻaupito!!